Sjogrenov sindrom je autoimuno oboljenje kod koga dolazi do stvaranja antitela na sopstveno tkivo egzokrinih žlezda i posledično njihove destrukcije. Manifestuje se suvoćom sluzokoža i konjuktiva, i može biti primaran ( ako nisu prisutna druga autoimuna oboljenja) ili sekundaran – ukoliko je povezan sa drugim imunološkim bolestima poput lupusa i reumatoidnog artritisa.
Najčešće se javlja u kasnijem životnom dobu, između 40. i 60. godine i pretežno kod žena.
Tačan uzrok nastanka nije poznat ali dovodi se u vezu sa:
- Genetskom predispozicijom za nastanak autoimunih bolesti
- Hormonima – estrogen bi mogao da igra značajnu ulogu, s obzirom da se predominantno javlja kod žena (90%)
Zašto nastaje Sjogren-ov sindrom?
Kod Sjogren-ovog sindroma u žlezdama koje imaju ulogu da stvaraju pljuvačku, suze, vaginalni i druge sekrete dolazi do stvaranja zapaljenje. Kao rezultat tog zapaljenja, zdravo žlezdano tkivo biva zamenjeno tkivom koje nije funkcionalno, zbog čega dolazi do pojave simptoma suvoće u očima, ustima , koži, vagini i gastrointestinalnom traktu. Pored nelagodnosti koja je izazvana suvoćom, često je otežano gutanje hrane. A suvoća u crevima može dovesti do pojave simptoma sličnim sindromu iritabilnog kolona.
Simptomi
- Suvoća usta (kserostomija) – često se ne može isprovocirati lučenje pljuvačke kiselom hranom ili bonbonama
- Suvoća očiju (keratokonjuktivitis sicca)
- Suvoća drugih sluznica – nos, dušnik, vagina
- Umor, dekoncentracija i loše raspoloženje
- Kožni osip nakon izlaganja suncu pogotovo
- Bol u mišićima i zglobovima
Moguće su i sistemske komplikacije koje uključuju druge sisteme organa kao što su:
- Artritis
- Plućne smetnje
- Neurološke smetnje
- Reynolds-ov sindrom
- Bubrežna oboljenja
- MALT limfom
Dijagnoza
Iako spada u često autoimuno reumatsko oboljenje, neretko ostaje nedijagnostikovano i neadekvatno lečeno. Zbog toga se dešava da pacijenti izgube prirodne zube ili dođe do stvaranja ulcera u oku, što može trajno oštetiti vid. Pojava ovakvih komplikacija se može sprečiti pravovremenom dijagnostikom.
Dijagnoza se postavlja na osnovu :
- Anamneze – tegobe traju duže od 3 meseca
- Ispitivanja funkcije pljuvačnih žlezda – testova za potvrđivanje kserostomije (suvoće usta)
- Oftalmološki pregled
- Ispitivanje funkcije suznih žlezda – Schirmerov test
- Serološke analize – SS-A autoantitela, antinuklearna autoatntitela, reumatoidni faktor, anti La, anti Ro antitela;
- Krvna slika, sedimentacija eritrocita
- Biopsija malih žlezda usne ili obrazne sluzokože
Terapija
Lečenje je uglavnom simptomatsko i podrazumeva upotrebu veštačkih suza, veštačke pljuvačke, nazalnog spreja, često uzimanje vode, bombona bez šećera i losiona za kožu.
Redovne posete stomatologu su jako važne jer izostaje zaštitni mehanizam pljuvačke u nastanku karijesa i parodontalnih oboljenja. Besprekorna oralna higijena i upotreba antiseptičnih rastvora mogu uticati na prevenciju oralnih komplikacija.
Lekar može propisati i određene lekove koji pospešuju lučenje pljuvačke i suza u izvesnom stepenu.
Britansko Udruženje za pacijente obolele od Sjogren-ovog sindroma preporučuje ove opšte savete uz terapiju :
- Regularne posete stomatologu – na svakih 6 meseci
- Održavanje dobre oralne higijene uz primenu konca za zube i fluorida
- Izbegavanje preterano zaslađene hrane
- Izbegavanje jakih sapuna
- Izbegavanje suve klime
- Izbegavanje alkohola i konzumiranja cigareta
- Uključite se u udruženje pacijenata sa Sjogren-ovim sindromom