Naslovna / Bolesti / Bolesti pluća i disajnih organa (Pulmologija)

Tuberkuloza

20:40 - 20. 12. 2020.

 

 Tuberkuloza je potencijalno ozbiljna zarazna bolest koja uglavnom pogađa pluća. Uzričnik tuberkuloze je bakterija koja se zove Kohov bacil ili Mycobacterium tuberculosis koji dovodi do oštećenja tkiva. Bakterija koja uzrokuju tuberkulozu širi se kijanjem i kašljanjem.Iako organizam može da sadrži bakterije tuberkuloze, imunološki sistem obično može da spreči da se razvije bolest. Iz tog razloga razlikuje se:

Latentna tzberkuloza –u ovom stanju virus iako je u organizmu ne izaziva bolest tj nema pojave simptoma (neaktivan oblik). Može preći u aktivnu pa je lečenje i u ovom obliku veoma važno.

Aktivna tuberkuloza-je aktivno stanje bolesti kod koga se razvijaju svi simptomi i pacijet je zarazan.Može se desiti u prvih nekoliko nedelja od infekcije ili se može desiti i godinama kasnije.

Vakcinacija je obavezna, u našoj zemlji deca dobijaju BCG vakcinu na rođenju.

 

Kako nastaje tuberkuloza?

Bakterija koja uzrokuju tuberkulozu širi se kijanjem i kašljanjem. Iako je tuberkuloza zarazna nije je lako dobiti. Mnogo je verovatnije da će te je dobiti od nekoga sa kim živite ili radite nego od neznanca. Većina ljudi sa aktivnim oblikom koji su imali odgovarajuće lečenje najmanje dve nedelje više nisu zarazni. Od 1980. broj slučajeva tuberkuloze dramatično se povećao zbog širenja HIV-a,virusa koji uzrokuje AIDS. Ova infekcija potiskuje imuni sistem što otežava organizmu da kontroliše bakterije tuberkuloze. Dakle, ljudi sa HIV-om  imaju mnogo veću šansu da obole i da pređu iz latentnog u aktivan oblik bolesti.

Još jedan razlog zašto je tuberkuloza i dalje glavni ubica je porast sojeva bakterija koji su otporni na lekove. Otakoko su se prvi antibiotici koristili u borbi protiv tuberkuloze pre više od 60 godina, neke tbc klice su razvile sposobnost preživljavanja uprkos lekovima.Sojevi otporni na antibiotik pojavljuju se kada lek ne uspeda ubije sve bakterije. Preživele bakterije postaju rezistentne na taj određeni lek a često i na druge antibiotike.

 

Faktori rizika

  • HIV/AIDS
  • dijabetes
  • teška bolest bubrega
  • određeni karcinomi
  • lečenje karcinoma hemoterapijom
  • lekovi za sprečavanje odbacivanje presađenih organa
  • neki lekovi koji se koriste za lečenje reumatoidnog artritisa
  • Kronova bolest
  • psorijaza
  • pothranjenost
  • osobe koje putuju u određene oblasti Afrika, Istočna Evropa, Azija, Rusija, Latinska Amerika
  • pušenje u velikoj meri povećava rizik
  • upotreba alkohola
  • siromaštvo i nedostatak medicinske nege
  • zdravstveni radnici imaju povećan rizik zbog izlaganja bolesnima od tuberkuloze

 

Simptomi

  • kašalj koji traje tri ili više nedelja
  • iskašljavanje krvi
  • bol u grudima ili bol pri disanju ili kašljanju
  • nenamerni gubitak težine
  • umor
  • groznica
  • noćno znojenje
  • gubitak apetita

Tuberkuloza može uticati i na druge delove organizma uključujući bubrege kučmu ili mozak.Kada se tuberkuloza pojavi van pluća, znaci i simptomi se razlikuju u zavisnosti od organa.Npr.tuberkuloza kičme može praviti bol u leđima, a tuberkuloza bubrega može prouzrokovati krv u urinu.

 

Dijagnoza

Tokom pregleda lekar može utvrditi da li su otečeni lumfni čvorovi, a stetoskopom pažljivo osluškivati pluća tokom disanja.Najčešće korišćeni dijagnostički test ta tbc je jednostavan test kože, iako su testovi krvi sve češći. Test kože izvodi se na taj način što se mala količina tuberkulina ubrizgava odmah ispod kože na podlaktici, i ukoliko se pojavi mala crvena kvrga u roku od 72h znači da verovatno imate tuberkulozu.

Pouzdaniji su testovi krvi koji se koriste za potvrđivanje ili isključivanje latentne ili aktivne tuberkuloze. Ukoliko je pozitivan test kože potrebno je uraditi rtg grudnog koša ili kompjuterizovanu tomografiju (CT) pomoću kojih se mogu otkriti promene u plućima izazvane aktivnom tuberkulozom. Ako ima promena na snimcima za definitivnu potvrdu može se uraditi bris sputuma (ispljuvka).

 

Terapija

Lečenje tuberkuloze traje mnogo duže od lečenja drugih vrsta bakterijskih infekcija, a lekovi su osnov lečenja. Antibiotici se uzimaju 6-9 meseci. Dužina lečenja zavisi od starosti, opšteg zdravlja i moguće rezistencije na lekove. Najčešće korišćeni lekovi su: Isoniazid, Rifampin, Etambutol, Pirazinamid.