Bol u laktu izaziva nekoliko stanja, ali i povrede Foto: Shutterstock
Bol u laktu onemogućava nam da bacamo i podižemo predmete, zamahujemo, ali i grlimo ljude oko sebe. Lakat je zglob koji se formira gde se spajaju tri kosti – nadlaktična kost, koja se zove humerus, lakatna kost i radijus, dve kosti koje čine podlakticu. Svaka kost ima hrskavicu na kraju, što omogućuje pokretljivost i apsorbovanje udaraca. Pričvršćene su na svoje mesto čvrstim tkivima zvanim ligamenti, a tetive povezuju kosti sa mišićima kako bi ruka mogla da se pomera na različite načine.
Ako se bilo šta desi nekom od ovih delova, da ne pominjemo nerve i krvne sudove oko njih, to može da izazove bol u laktu. Najočigledniji simptom bola u laktu je – jak bol. Ali, način na koji nas lakat boli, kao i druge vrste neprijatnosti koje mogu da dođu s njim, zavisi od toga šta je izazvalo bol. Mogući simptomi mogu da budu:
Mnogo različitih stanja može da izazove bol u laktu, od artritisa do prekomerne upotrebe do povreda kao što je prelom. I vrsta i težina bola koji osećamo zavise od toga šta nam se dogodilo sa laktom. Lečenje će takođe zavisiti od uzroka. Sledeći uobičajeni uzroci bolova u laktovima su:
Tendinitis
Ovo je zapaljenje tetiva, tkiva koje povezuje vaše mišiće sa vašim kostima. Čest uzrok: prekomerna upotreba. Teniski lakat, na primer, može izazvati ovo kao rezultat ponavljajućih pokreta kao što je zamah ili uvrtanje donje ruke.
Artritis
Različite vrste artritisa utiču na lakat i izazivaju bol. Pored bola, lakat može da postane ukočen i izgubi opseg pokreta. Takođe može da se oseti otok i upala.
Burzitis
Burzitis su male vrećice ispunjene tečnošću na vrhu svakog lakta. One obezbeđuju amortizaciju između kože i kostiju, mogu da se upale, izazivajući bol, otok i crvenilo. Područje može biti toplo na dodir.
Povrede
Postoje brojni načini na koje možemo da povredimo lakat i izazovemo bol, uključujući prelome, uganuća, istegnuće, dislokaciju i pokidane tetive.
Neke povrede mogu da budu izazvane jednokratnim događajima, na primer, kada padnemo ili dobijemo jak udarac dok se bavimo nekim sportom. Takve vrste povreda su:
Iščašen lakat. Kada se jedna od kostiju koja formira lakat „izbaci“ iz svog mesta, imamo iščašeni lakat. Jedan od češćih uzroka je kada ispružimo ruku kako bismo se uhvatili tokom pada.
Slomljen lakat. Ako vam jedna od kostiju ruke pukne u laktu, u pitanju je prelom. Obično se to dešava sa iznenadnim udarcem, kao što možemo da dobijemo u kontaktnom sportu ili saobraćajnoj nesreći. Lekari upozoravaju da se ne treba zavaravati ako još uvek možemo da pomeramo lakat posle preloma.
Iščašenja i uganuća. Kada se mišići istegnu ili pokidaju to se zove naprezanje, a kada su u pitanju ligamenti, to je uganuće. Možemo da se napregnemo kada previše pritiskamo mišiće laktova, na primer kada podižemo teške predmete ili preterujemo sa sportom. Uganuća lakta su uobičajena kod sportista koji bacaju rekvizite rukom, koriste rekete ili se bave kontaktnim sportovima. Oba stanja leče se odmorom, ledom i – kada bol nestane – vežbama istezanja i snage.
Druge povrede javljaju se tokom vremena, jer, dok godinama, decenijama ponavljamo određene radnje time se izaziva habanje, trošenje zgloba lakta.
Burzitis je često izazvan ponavljanjem istog pokreta iznova i iznova, ali se može dobiti i od nesreće ili infekcije.
Teniski lakat i lakat golfera, oba su vrsta tendinopatije ili tendinoza, što znači da imamo oštećenje tetiva oko lakta usled prekomerne upotrebe. Uprkos imenima, povrede nisu ograničene samo na golfere ili tenisere. Veća je verovatnoća da će ih ljudi dobiti na osnovu pokreta ruku koji se koriste u tim sportovima. Glavna razlika između njih je u tome što teniski lakat utiče na spoljašnji deo lakta, dok lakat igrača golfa izaziva bol u unutrašnjem laktu.
Zarobljeni nervi – Kao što je poznato, sindrom karpalnog tunela je stanje kada se nerv koji prolazi kroz zglob biva stisnut i uzrokuje neke probleme sa zglobom i rukom. Međutim, ovaj sindrom može da izazove slične probleme u laktu. Ako postoji sindrom kubitalnog tunela, jedan od glavnih nerava u ruci (ulnarni nerv) se stisne dok prolazi duž unutrašnje strane lakta i prolazi kroz tkivo koje se zove kubitalni tunel. Ukoliko postoji sindrom radijalnog tunela, postoji sličan problem sa radijalnim nervom dok prolazi kroz radijalni tunel blizu spoljašnje strane lakta.
Stres frakture – Kod stresnog preloma, javlja se mala pukotina u jednoj od kostiju ruke, obično usled prekomerne upotrebe. Češće su u potkolenicama i stopalima, ali sportisti koji mnogo koriste ruke za bacanje, kao što su bacači za bejzbol, mogu ih dobiti i u laktu.
Povreda ulnarnog kolateralnog ligamenta lakta – Ulnarni kolateralni ligament, koji se nalazi na unutrašnjoj strani lakta, pomaže da zglob lakta bude stabilan kada nešto bacimo ili izvršimo neku drugu vrstu pokreta ruke iznad glave. Iako ova povreda može da bude uzrokovana traumom, kao što je pad, najčešće je rezultat ponavljajućih pokreta kao što je bacanje bejzbol lopte.