Deca

5 fakora rizika za pojavu gestacijskog dijabetesa: Ginekolog Ljiljana Stanišić objašnjava sve o ovom ozbiljnom problemu

Piše: Ljubica Petrović

– Preterana žeđ, veća količina urina u toku dana, napadi gladi, suva koža, učestale infekcije, najčešće bakterijske i gljivične infekcije koje se ponavljaju i duže leče, umor i malaksalost, sve to mogu da budu simptomi gestacijskog dijabetesa - kaže dr Ljiljana Stanišić, ginekolog

Tokom trudnoće, telo prolazi kroz niz fizioloških promena koje imaju za cilj da podrže rast i razvoj bebe, ali ove promene mogu doneti i određene zdravstvene rizike. Jedan od najčešćih problema sa kojima se trudnice suočavaju je gestacijski dijabetes – privremeno stanje koje se javlja tokom trudnoće, a koje može da utiče na zdravlje majke i deteta.

– Gestacijski dijabetes se najčešće javlja u drugom ili trećem trimestru trudnoće i nestaje nakon porođaja, kaže načelnica Službe zdravstvene zaštite žena Doma zdravlja„Novi Sad” dr Ljiljana Stanišić, načelnica Službe zdravstvene zaštite žena u DZ Novi Sad.

Trudnoća stvara okolnosti koje povećavaju rizik za razvoj dijabetesa

– Trudnoća je prodijabetogeno stanje, koje može da inicira rast šećerne bolesti kod svih žena koje imaju faktore rizika. To mogu da budu nasledni faktor, gojaznost, starost trudnice, ako ima više od 35 godina, nepravilna i neadekvatna ishrana, manjak fizičke aktivnosti – ispričala je dr Stanišić.

Gestacijski dijabetes je najčešće metaboličko oboljenje u trudnoći, koje podrazumeva pojavu šećerne bolesti u trudnoći, a bolest iščezava nakon porođaja. Dr Stanišić kaže kako lekar spoznaje faktora rizika trudnice, a posebna pažnja se obraća na šećer u krvi i OGTT – test opterećenja glukozom, koji je obavezan za svaku trudnicu u drugom trimestru trudnoće.

– Gestacijski dijabetes se pojavljuje zato što hormoni posteljice luče na primer placentarni laktogen i progesteron koji deluju tako što inhibišu lučenje insulina u pankreasu majke – objasnila je dr Stanišić.

Ultrazvučni znaci

– Pored simptoma, postoje i ultrazvučni znaci nastanka gestacijskog dijabetesa. To su veća količina plodove vode i znaci na fetusu i fetalna makrozomija, odnosno povećana telesna masa ploda, kada je beba veća nego što bi trebalo da bude – navodi dr Stanišić.

Gestacijski dijabetes utiče nepovoljno i na majku i na plod, kao i na ishod i tok trudnoće. Kao posledica gestacijskog dijabetesa češći su spontani pobačaji, kao i prevremeni porođaj, sa svim posledicama koje nosi rađanje nezrele dece.

Urođene srčane anomalije

– Takođe, deca trudnica kod kojih se ne reguliše ili ne leči gestacijski dijabetes, postoji veći rizik za javljanje urođenih srčanih anomalija – istakla je dr Stanišić.

Prema njenim rečima, svaki porast vrednosti šećera u krvi i porast glikemije zahtevaju pregled interniste-endokrinologa koji na osnovu dopunskih ispitivanja određuje terapiju.

Insulin neophodan trećini žena

– Terapija u dve trećine slučajeva podrazumeva promenu načina ishrane, žena dobija dijetu i to je jedino što se kod nje menja. Kod jedne trećine žena neophodno je lečenje insulinom. Takve trudnoće spadaju u grupu rizičnih trudnoća, koje se dodatno prate i kontrolišu, laboratorijske pretrage, ultrazvučne kontrole, a kod nekih mogu da se jave i visok pritisak, kao i preeklampsija, što je veoma ozbiljno i urgentno stanje, koje može da ugrozi život i majke i ploda – rekla je dr Stanišić.

Potreba za hitnim carskim rezom

Žene sa gestacijskim dijabetesom imaju veći rizik za prevremeno rađanje deteta, što često može da izazove potrebu za hitnim carskim rezom, kao i komplikacijama koje on nosi, pogotovo što su već sklone infekcijama.

Stanje može da se prevenira pravilnom ishranom i fizičkim aktivnostima, a mi smo sagledavši ozbiljnost problema implementirali projekat za prevenciju gestacijskog dijabetesa, kod žena koje pohađaju Školu za trudnice u Domu zdravlja. Kroz predavanja i radionice trudnice će pohađati ovu školu nakon 28. gestacijske nedelje – napomenula je dr Stanišić.

Trudnice da razmišljaju šta i koliko jedu

Gestacijski dijabetes je danas češći nego ranije, zbog sedećeg načina života i ishrane, koja uključuje dodati šećer u mnogim proizvodima.

Trudnice treba da razmišljaju šta i koliko jedu, da redukuju slatkiše, a preporuka je da se oni svedu na minimum. Ishrana treba da bude bogata ribom, povrćem, integralnim žitaricama, što raznovrsnija i da se trudnice šetaju bar 20 minuta dnevno. Time bi prevenirale i hipertenziju, proširene vene i brojne druge komplikacije – ispričala je dr Stanišić.

Način ishrane i gestacijski dijabetes

Žene koje su imale gestacijski dijabetes u trudnoći imaju veliku šansu da će on da se pojavi i u narednoj trudnoći.

– Beba može i da umre u stomaku od hipoglikemije, kada je šećer neregulisan, pa čak i kada je nizak. Mora jako da se vodi računa. Zbog načina ishrane trudnice u Vojvodini su u većem riziku od pojave gestacijskog dijabetesa – upozorava dr Stanišić.

Ne jesti za dvoje

Optimalno je da se žena u trudnoći ugoji od 8 do 12 kilograma.

– Bitno je da žena uđe u trudnoću sa optimalnim zdravstvenim stanjem i sa regulisanom telesnom težinom. Na to može da se utiče. I nije istinita tvrdnja da trudnica treba da jede za dvoje – upozorila je dr Stanišić.