Gušenje ili davljenje dece hranom: Šta raditi ako se guši beba i kako se izvodi Hajmlihov manevar koji može da spasi život

Vreme čitanja: oko 3 min.

Javnost je uznemirila vest da se petnaestomesečna beba iz Srbije u Grčkoj ugušila, odnosno zadavila hranom. Gušenje ili posledično davljenje male dece hranom nije retkost, pa je neophodno biti dobro informisan o tome šta raditi da se izbegne fatalni ishod

I ako ne umete da izvedete Hajmlihov manevar nikako nemojte detetu pokušati da izvadite iz usta ili dušnika to što je progutalo Foto: Shutterstock

Gušenje hranom kod male dece je ozbiljna i često zastrašujuća situacija koja zahteva brzu i odlučnu reakciju. Do davljenja može doći i sasvim neprimetno: zalogaj može biti prevelik ali i sasvim malo parče nečega što se progutalo, hrana lepljiva, tvrda ili klizava, ili dete može jednostavno jesti dok se smeje, govori ili se igra.

Blokada disajnih puteva i davljenje hranom: Kada je došlo do takozvanog potpunog gušenja?

U tom trenutku komadić hrane može blokirati disajne puteve, a dete više ne može ni da kašlje, ni da govori, ni da diše. Ovo stanje se naziva potpunim gušenjem i zahteva hitnu intervenciju.

Prema navodima lekara klinike Saint Luke’s Health System, kada dete starije od jedne godine počne da se guši, ono često ne može ni da proizvede zvuk. Lice može poprimiti plavičastu boju. Oči se šire u panici, dete instinktivno hvata grlo rukama, što je klasičan znak gušenja.

U takvoj situaciji najvažnije je ostati pribran i delovati odmah. Prvi korak je da ne pokušavate da izvadite zalogaj rukom iz detetovih usta, osim ako se jasno vidi i lako je dostupan. Nepromišljeno guranje prstiju u usta ili dušnik može samo pogoršati situaciju.

Šta je Hajmlihov (Heimlichov) manevar i kako se izvodi abdominalni potisak

Hajmlihov manevar je tehnika koja koristi nagli pritisak ispod dijafragme kako bi se veštački stvorio/izazvao kašalj, odnosno sila koja može istisnuti zaglavljeni predmet iz disajnog puta. Prema smernicama Cleveland Clinic i Mayo Clinic, tehnika je bezbedna i efikasna za decu stariju od jedne godine i odrasle osobe.

Zahvat se izvodi tako što se stane ili klekne iza deteta, obuhvati ga rukama oko struka, i postavi pesnica tik iznad pupka. Zatim se drugom rukom obuhvati pesnica i snažno, brzo povuče nagore i unutra. Pokret se ponavlja pet puta, ili dok se zalogaj ne oslobodi. Ako se dete ne oporavi, nastavlja se sa naizmeničnim udarcima po leđima (između lopatica) i abdominalnim potiscima.

Ukoliko dete izgubi svest, potrebno je položiti ga na čvrstu podlogu i odmah započeti CPR – masažu srca i veštačko disanje, sve dok ne stigne pomoć.

Šta raditi ako se guši beba?

Za razliku od starije dece, bebe mlađe od godinu dana ne smeju se tretirati Hajmlihovim zahvatom (pogledati fotografiju na linku). Umesto toga, prema preporukama American Red Cross i NHS, primenjuje se kombinacija udaraca po leđima i potisaka na grudni koš.

Bebu treba položiti licem nadole na podlakticu, tako da glava bude niže od tela, i pet puta čvrsto udariti dlanom između lopatica. Zatim se beba okrene licem nagore, i vrši se pet blagih potisaka prstima na sredini grudnog koša, nešto ispod linije bradavica. Ova sekvenca se ponavlja dok se strano telo ne oslobodi ili dok beba ne počne da diše.

Rizici i prevencija gušenja i davljenja hranom

Relevantni izvori kažu da se većina slučajeva gušenja može se sprečiti pravilnim nadzorom i pripremom hrane. Dete nikada ne bi smelo da jede dok trči, leži, ili se smeje. Hrana treba da bude mekana, seckana na male komade, a posebno treba izbegavati rizične namirnice poput grožđa, orašastih plodova, kokica, tvrde bombone i sirove šargarepe.

Uvek je preporučljivo da roditelji i staratelji završe kurs prve pomoći. Edukacija kako se reaguje u ovakvim situacijama ne samo da daje sigurnost, već bukvalno može spasiti život deteta u roku od nekoliko sekundi.