U čemu se razlikuju 6 tipova seroloških testova na COVID 19
Kao što smo već pisali, u Srbiji su trenutno dostupne 3, odnosno 4 vrste testova na korona virus: PCR test Serološko testiranje Brzi testovi (imunohromatografski testovi) – koji spadaju u serološko testiranje Antigenski testovi Serološkim testiranjem utvrđuje se prisustvo antitela na virus u krvi – IgG, IgA i IgM. Vrste dostupnih seroloških testova Privatne laboratorije […]
Kao što smo već pisali, u Srbiji su trenutno dostupne 3, odnosno 4 vrste testova na korona virus:
- PCR test
- Serološko testiranje
- Brzi testovi (imunohromatografski testovi) - koji spadaju u serološko testiranje
- Antigenski testovi
Serološkim testiranjem utvrđuje se prisustvo antitela na virus u krvi - IgG, IgA i IgM.
Vrste dostupnih seroloških testova
Privatne laboratorije mogu da urade nekoliko seroloških testova:
- imunohromatografski (brzi) serološki test
- ELISA, CMIA, CLIA, ECLIA serološki test
- imunofluorescentni serološki test
Imunohromatografski (brzi) testovi su najmanje osetljivi, ali zato i najjeftiniji i najbrži, rezultati se praktično dobijaju već za pola sata do sat. Jednostavni su za izvođenje - kap krvi ispitanika se nanese na test traku koja u slučaju prisustva antitela na koje se testira menja boju. Ova metoda je samo kvalitativna, odnosno rezultat koji se dobija je pozitivan ili negativan, i nije moguće izmeriti tačnu koncentraciju antitela.
ELISA serološki testovi su klasični serološki testovi i zasnivaju se na merenju jačine obojenosti rastvora koji se boji zbog reakcije između antitela iz seruma ispitanika i specijalnih čestica u reagensu koje su obeležene bojom. Za razliku od imunohromatografskog testa, ova metoda je kvantitativna - a to znači da, osim što dobijamo pozitivan ili negativan rezultat, takođe dobijamo i tačnu vrednost koncentracije antitela u krvi.
CMIA, CLIA i ECLIA su napredni, automatizovani serološki testovi. Zasnovani su, kao i klasičan ELISA test, na spajanju antitela u krvi pacijenta i specijalnih čestica iz reagensa. Kada se čestice iz reagensa vežu za antitela prisutna u krvi, dolazi do oslobađanja svetlosnog signala. Jačina tog signala srazmerna je koncentraciji antitela u uzorku krvi. Dakle, što je svetlost koja pod mikroskopom jača, to je koncentracija antitela veća. U rezultatu se vidi koliko je antitela u procentima prisutno u krvi. Ovi testovi su veoma precizni.
Imunofluorescentni testovi zasnivaju se, slično kao i prethodna dva testa, na vezivanju antitela iz krvi ispitanika sa česticama, u ovom slučaju obeleženih fluorescentnom bojom. Kao i brzi testovi, ovo je samo kvalitativna metoda, odnosno rezultat je pozitivan ili negativan, bez tačne koncentracije antitela u krvi. Ipak, imunofluorescentni test je daleko osetljiviji na prisustvo antitela od imunohromatografskih.
Kako da tumačite rezultate testiranja
Ukoliko je pozitivan test detekcije IgM antitela, velika je verovatnoća da imate aktivnu infekciju SARS-CoV-2 virusom ili covid 19. U slučaju prisustva tipičnih simptoma bolesti, za potvrdu je potrebno uraditi dokazivanje prisustva virusa PCR testom. Ukoliko nemate simptome bolesti preporučena je samoizolacija u trajanju od 14 dana uz poštovanje preventivnih mera zaštite članova porodice. Ukoliko imate simptome bolesti, potrebno je da obavite pregled u covid ambulanti doma zdravlja.
Pozitivan test detekcije IgG antitela znači da postoji verovatnoća da ste imali aktivnu infekciju SARS-CoV-2 virusom ili covid 19 bolest u slučaju prisustva tipičnih simptoma bolesti i da ste sada u periodu rekonvalescencije. Za potvrdu je potrebno uraditi dokazivanje prisustva virusa PCR testom, ali je moguće da test bude negativan, jer u tom periodu opada mogućnost detekcije virusa, a raste mogućnost detekcije antitela.
Negativan test detekcije antitela - ukoliko ste testiranje radili u vremenskom periodu preporučenom za najveću verovatnoću detekcije antitela, verovatno niste bili inficirani SARS-CoV-2 virusom, niste imali covid 19 bolest ili IgG antitela nisu više prisutna u krvi (nakon 3 meseca od pojave). U suprotnom postoji mogućnost da dobijete lažno negativan nalaz.
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
VLADIMIR RODOROVIC
Da li mozete da publikujete skale za broj antitela po razlicitim metodama, sa referentnim vrednostima i npr komentarima nekih primera : recimo po CLIA metodi, referentno je 1, pa npr 10 je slabo, 50 zadovoljavajuce, 100 dobro, iznad 100 odlicno... Slicno tome za CMIA metodu, i ako ima jos metoda. Smatram da bi bilo korisno prikazati takve skale, jer ljudi ne razumeju i raspravljaju medjusobno da li je ili nije dobro...Zahvaljujem se u ime svih koji to ne znaju. Izvinjavam se ako to vec postoji negde, a ja nisam dovoljno istrazio i pronasao Pozdrav. Vladimir
Podelite komentar