Afrička kuga svinja ubija i do 100 odsto zaraženih životnja, koliko je opasna za ljude?

Vreme čitanja: oko 3 min.

Iako bolest najčešće prenose divlje svinje u kontaktu s domaćim svinjama, najveći prenosilac bolesti je sam čovek, zbog nesmotrenog ponašanja, upozoravaju veterinari

Afrička kuga svinja nije opasna za ljudsko zdravlje, ali razarajuće deluje na populaciju svinja i ekonomiju. Foto: Shutterstock

Afrička kuga svinja veoma je zarazna virusna hemoragijska bolest domaćih i divljih svinja, sa mogućom stopom smrtnosti od 100 odsto. Bolesna životinja odbija hranu i ima povišenu temperaturu. Iako je bolest izuzetno ozbiljna za svinje, ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje. Stručnjaci su tokom ranijih izbijanja zaraze naglasili da je nemoguće da zaraženo meso dospe u ljudsku ishranu, jer je u zaraženim područjima na snazi zabrana prometa i transporta svinja.

Virus opstaje na odeći, čizmama, točkovima

Afrička kuga svinja nije opasna za ljudsko zdravlje, ali razarajuće deluje na populaciju svinja i ekonomiju. Virus afričke svinjske kuge veoma je otporan – može da preživi na odeći, čizmama, točkovima i drugim materijalima. Takođe, može da opstane i u proizvodima od svinjetine, kao što su šunka, kobasice i slanina. Iako bolest najčešće prenose divlje svinje u kontaktu s domaćim svinjama, najveći prenosilac bolesti je sam čovek, zbog nesmotrenog ponašanja, upozoravaju veterinari.

Mere prevencije

Svetska organizacija za zdravlje životinja navodi da je svinjsko meso jedan od primarnih izvora proteina u ljudskoj ishrani, te da ova bolest predstavlja ozbiljan problem za bezbednost hrane širom sveta. Osim toga, afrička kuga svinja je pretnja za biodiverzitet i ravnotežu ekosistema, jer pogađa i domaće i divlje svinje.

Dodatni problem jeste to što ne postoje vakcine, a sam virus je veoma otporan i može dugo da opstane u spoljašnjoj sredini. Prevencija afričke kuge svinja zavisi od sprovođenja odgovarajućih uvoznih politika i mera biološke bezbednosti. To uključuje pravilno tretiranje i odlaganje otpadne hrane iz aviona, brodova ili vozila koja dolaze iz pogođenih zemalja, kao i kontrolu ilegalnog uvoza živih svinja i proizvoda od svinjetine iz zaraženih područja.

Tokom epidemija i u pogođenim zemljama, kontrola širenja afričke svinjske kuge može biti komplikovana i mora biti prilagođena specifičnoj epidemiološkoj situaciji.

Opšte sanitarne mere uključuju:

  • rano otkrivanje i humano ubijanje životinja (uz pravilno odlaganje leševa i otpada),
  • temeljno čišćenje i dezinfekciju,
  • zoniranje/kompartmentalizaciju i kontrolu kretanja,
  • nadzor i detaljnu epidemiološku istragu i
  • stroge mere biološke bezbednosti na farmama.

Ključna je i kontrola populacije divljih svinja, kao i dobra koordinacija između veterinarskih službi i šumara.

Šta se dešava ako konzumiramo meso inficirano virusom?

Virus se brzo prenosi sa divljih na domaće svinje direktnim kontaktom ili preko određenih vrsta krpelja, kao i preko izlučevina zaraženih svinja. Virus ipak ne može da se prenese na ljude, a stručnjaci tvrde da ni konzumacija mesa zaraženih životinja ne predstavlja pretnju po ljudsko zdravlje. Virus može da preživi i nekoliko meseci u svinjskoj šunki, pa može ponovo da zarazi svinje koje se hrane neproverenim ostacima hrane.

Virus afričke svinjske kuge napada isključivo domaće i divlje svinje – ne može da inficira ljude, kućne ljubimce ili druge životinje. Stručnjaci navode da se virus uništava termičkom obradom mesa, pri temperaturama iznad 63°C. Komercijalno dostupna svinjetina i proizvodi od svinjetine generalno se smatraju bezbednim za ljudsku ishranu, pod uslovom da su pravilno termički obrađeni.