Upala sluzokože želuca, poznata i kao gastritis, predstavlja iritacjiju unutrašnjeg sloja želuca Foto: Shutterstock
Upala sluzokože želuca, poznata i kao gastritis, predstavlja iritacjiju unutrašnjeg sloja želuca. Gastritis je opšti termin za grupu stanja kojima je zajednočko – upala sluzokože želuca. Najčešće je posledica infekcije istom bakterijom koja izaziva čir na želucu ili redovne upotrebe određenih lekova protiv bolova. Previše alkohola takođe može da doprinese razvoju gastritisu.
Gastritis može da se pojavi iznenada i to je akutni gastritis ili se razvije polako tokom vremena, i tada je reč o hroničnom gastritisu. U nekim slučajevima, upala sluzokože želuca može da dovede do čireva i povećanog rizika od raka želuca. Za većinu ljudi, međutim, gastritis nije ozbiljan i brzo se smiruje lečenjem.
Gastritis takođe može da bude erozivan ili neerozivan. Erozivni gastritis znači da ono što uzrokuje gastritis zapravo izjeda sluznicu želuca, ostavljajući rane (čireve). Često je to hemikalija, poput kiseline, žuči, alkohola ili lekova.
Neerozivni gastritis ne ostavlja erozivne promene, ali može da izazove iritaciju, kao što je crvenilo sluznice želuca. Specifičan oblik neerozivnog gastritisa, atrofični gastritis, može da izazove reakciju sluznice želuca tako što će se stanjiti (atrofija) što dalje izaziva probleme sa varenjem.
Upala sluzokože želuca može da ima i preciznije ime, na osnovu uzroka. Neki primeri su:
Upala sluzokože želuca je uobičajeno stanje, a statistika pokazuje da pogađa oko 8 na 1.000 ljudi. Obično ima veze sa uobičajenim kratkotrajnim infekcijama, upotrebom alkohola i lekova. Takođe, podaci govore i da hronični gastritis u svetu imaju dve osobe na svakih 10.000 ljudi i ima veze sa široko rasprostranjenom, hroničnom bakterijskom infekcijom zvanom H. pylori.
Simptomi upale sluzokože želuca mogu da variraju u intenzitetu i trajanju, a najčešći su:
Bol ili nelagodnost u gornjem delu stomaka: Osećaj pečenja ili bola ispod grudne kosti, koji može da bude blag ili intenzivan
Mučnina i povraćanje: Čest osećaj mučnine, ponekad praćen povraćanjem
Gubitak apetita: Smanjena želja za hranom ili osećaj sitosti nakon konzumiranja male količine hrane
Nadutost i podrigivanje: Osećaj punoće u stomaku i učestalo podrigivanje
Gorušica: Peckanje u grudima koje može da se pogorša nakon obroka.
U težim slučajevima, gastritis može da dovede do krvarenja u želucu, što se manifestuje crnom stolicom ili povraćanjem krvi. Ako primetite ove simptome, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Uzroci iritacije sluzokože želuca mogu da budu različiti: infekcija bakterijom Helicobacter pylori, prekomerna upotreba nesteroidnih antiinflamatornih lekova (poput aspirina ili ibuprofena), prekomerno konzumiranje alkohola, stres ili konzumaciju iritantne hrane.
Konzumiranje određenih namirnica na prazan stomak može negativno da utiče na probavni sistem i opšte zdravlje. Kao najštetnije ili najopasnije za sluzokožu želuca, koje treba izbegavati na prazan stomak, izdvajaju se:
Kafa: Pijenje kafe na prazan želudac može da poveća proizvodnju želudačne kiseline, što može da dovede do nelagodnosti ili čak oštećenja sluzokože želuca
Začinjena hrana: Konzumacija začinjene hrane na prazan stomak može da iritira sluzokožu želuca, poveća proizvodnju kiseline i izazove probavne smetnje
Slatkiši: Unos slatke hrane na prazan stomak može da dovede do naglog porasta nivoa šećera u krvi, što može da rezultira brzim padom energije i osećajem gladi ubrzo nakon toga
Citrusi: Agrumi poput pomorandži i limuna sadrže visoke nivoe kiseline, što može da iritira želudac kada se konzumiraju na prazan stomak, potencijalno izazivajući gorušicu ili nelagodnost
Banane: Iako su bogate hranljivim materijama, banane sadrže visok nivo magnezijuma i kalijuma, što može da dovede do neravnoteže ovih minerala u krvi kada se konzumiraju na prazan stomak
Sirovo povrće: Povrće poput krastavaca i paradajza bogato je aminokiselinama koje mogu da izazovu gorušicu i bolove u gornjem delu stomaka kada se konzumiraju na prazan stomak.