Naslovna / Vesti

Gojaznost nije samo estetski problem, a nijedan lek ne može da zameni fizičku aktivnost

Priredio/la: Ma.R.|19:17 - 13. 11. 2023.

Prema zvaničnim podacima Svetske zdravstvene organizacije za evropski region, skoro 60 odsto odraslog stanovništva ima prekomernu telesnu težinu ili je gojazno

Gojaznost Gojaznost je sveprisutan problem savremene civilizacije bez obzira na region sveta Foto: Shutterstock

Nacionalnu kampanju „Teži ravnoteži“ pokrenula je Privredna komora Srbije –  Udruženje za prehrambenu industriju, kao podršku Nacionalnom programu za prevenciju gojaznosti Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Kampanja je prvenstveno namenjena kontinuiranom informisanju građana o važnosti uravnotežene ishrane i redovne fizičke aktivnosti sa ciljem postizanja dobrog javnog zdravlja.

Gojaznost je jedan od gorućih problema javnog zdravlja u Evropi

U okviru ove kampanje organizovana je panel diskusija, kao sastavni deo programa preliminarnog dana 14. kongresa Evropskih udruženja nutricionista (FENS). Reč je jednom od najvećih događaja koji okuplja eksperte iz ove oblasti iz celoga sveta.

Panel je bio prilika za diskusiju o ovom multidimenzionalnom izazovu modernog društva i sagledaju mogućnosti za prevenciju, kao i prevazilaženje ovog problema.

U ime Ministarstva zdravlja prisutnima se obratila dr Zvezdana Bjeletić i istakla da je ovo ministarstvo još 2008. godine donelo Nacionalni program za prevenciju gojaznosti kod dece i odraslih, koji predstavlja strateški okvir i opredeljenost da se bavi prevencijom gojaznosti kao jednim od gorućih javnozdravstvenih problema. U okviru Nacionalnog programa definisano su prioritetne oblasti za akciju, a jedna od njih se odnosi na promociju zdravlja i prevenciju prekomerne telesne težine. I upravo u ovom segmentu je posebno istaknuto partnerstvo sa Privrednom komorom Srbije kao primer dobre prakse, jedinstvene u regionu.

Značajni pomaci u svesti o lečenju gojaznosti: doručak, savetovališta…

Dr Dragana Jović iz Istitituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ predstavila je rezultate istraživanja o stilovima života građana Srbije koje ova institucija sprovodi svakih pet godina. Posebno je istakla napredak kada je u pitanju redovnije konzumiranje doručka, veće unošenje voća i nešto učestalija fizička aktivnost povećanog intenziteta u odnosu na ranija istraživanja. Takođe, naglasila je da je Svetska zdravstvena organizacija proglasila infodemiju kao veliku opasnost širenja netačnih informacija i apelovala na veće konsultovanje struke posebno kada je reč o pravilnim režimima ishrane.

Tokom juna ove godine, Institut za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ sa svojim zavodima je pokrenuo savetovalište za pravilnu ishranu, koje mogu posetiti svi građani sa uputom od strane svog izabranog lekara.

Gojaznost

Foto: Kampanja „Teži ravnoteži“ (Ministarstvo zdravlja i Privredna komora Srbije)

Nijedan lek ne može da zameni fizičku aktivnost

Prof. dr Sanja Mazić, šef Katedre za medicinu sporta i Katedre za medicinsku fiziologiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, svoje izlaganje je počela time da ni jedan lek ne može da zameni fizičku aktivnost, ali da fizička aktivnost može da zameni svaki lek, posebno ističući da bi fizička aktivnost trebala da postane deo naše svakodnevice. 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno, i to najbolje hodanja, je minimum koji svaka odrasla osoba treba da ima.

Kada je reč o gojaznosti dece, prof. dr Mazić je navela da su podaci zabrinjavajući, zato što se gojaznost kod dece udvostručava na svakih pet godina. Zato je, prema njenim račima, veoma važno to što je Ministarstvo zdravlja uvelo dodatne časove fizičkog vaspitanja za decu. Fizička aktivnost je posebno značajna ne samo za prevenciju gojaznosti, već i za brojnih drugih oboljenja, a tokom fizičke aktivnosti luči se i hormoni koji doprinose boljem raspoloženju.

Prejedanje je odgovor na naša osećanja

Prim. dr Marija Đurović, psihijatar i subspecijalista psihoterapije, šef Odseka za adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Bolnice za psihijatriju KBC Dr Dragiša Mišović-Dedinje konstatovala je da je kroz istoriju prepoznato da je gojaznost vrlo često povezana sa određenim emocionalnim stanjima, te da prejedanje nastaje kao odgovor na naša osećanja. Situacija se pogoršava usled uticaja društvenih mreža, jer su ljudi skloniji da prve savete potraže upravo tamo, bez provere ko i kakve savete im pruža. Upravo zato je posebno važno istaći da se o poremećajima ishrane mora razgovarati sa stručnim licima, podsetila je prim.dr Đurović.

Gojaznost nije samo estetski problem

Prim. dr Snežana Lešović, pedijatar-endokrinolog iz specijalne bolnice za lečenje štitaste žlezde i gojaznosti „Čigota“ istakla je da ukoliko već dođe do gojaznosti, veoma je važno da se čitav tim stručnjaka angažuje oko pojedinca kako bi mu se pomoglo da kroz ishranu i fizičku aktivnost usvoji zdrave.

– Gojaznost je ne samo estetski već i zdravstveni i ekonomski problem. Podaci svetske ogranizacije za gojaznost govore u prilog tome da će do 2035. godine čak 4 milijarde ljudi biti prekomerno uhranjeno ili gojazno. Procene su da će za potrebe lečenja gojaznosti države trebati da izdvoje čak 3 odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda kako bi se sanirale posledice ovog problema – istakao je Dimitrije Ivanović u ime Privredne komore Srbije i dodao da je veoma ponosan na ono što je do sada postignuto kroz kampanju „Teži ravnoteži“, ali i na aktivnosti koje kompanije sprovode, poput reformulacije proizvoda, smanjenja soli, šećera i trans-masti u svoim proizvodima, kreiranje manjih pakovanja i proizvodnju zdravijih alternativa proizvoda.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo