Neobični lekovi iz srednjeg veka: Od ulja guštera do mirisnog „trika” protiv migrene

Vreme čitanja: oko 3 min.

Kada pomislimo na srednji vek, prva asocijacija nam je često mračna i surova epoha bez mnogo znanja o zdravlju i medicini. Ipak, novo istraživanje otkriva da su ljudi tog doba bili daleko domišljatiji nego što im dajemo priznanje – koristili su biljne mešavine, posmatrali prirodu i zapisivali lekovita iskustva koja danas iznenađuju i naučnike.

Novo istraživanje ukazuje na to da su drevni iscelitelji razvijali tretmane zasnovane na prirodnim lekovima, pažljivim posmatranjem i praktičnim znanjem Foto: Shutterstock

Ispostavlja se da „mračni vekovi” nisu bili tako mračni kada je zdravlje u pitanju. Novo istraživanje otkriva da su ljudi ranog srednjeg veka bili daleko promišljeniji u pogledu lečenja nego što se do sada verovalo.

– Ljudi tog doba su bili vrlo zainteresovani za nauku, posmatranje, proučavanje dejstva prirodnih supstanci i otkrivanje obrazaca – objašnjava dr Meg Leja, vanredna profesorka istorije na Univerzitetu Bingamton i jedan od autora projekta koji je doveo do ovog otkrića.

Stari travari su znali više nego što mislimo

Ono što su tadašnji iscelitelji zapisivali u svojim rukopisima, danas bi lako moglo da se nađe na TikTok-u ili wellness blogovima. Kako ističe dr Leja, mnogi saveti koje danas zovemo „alternativna medicina” zapravo imaju svoje korene pre više od hiljadu godina.

Na primer, za glavobolju se nije posezalo za ibuprofenomtadašnji savet bio je da se na čelo namaže mešavina usitnjene koštice breskve i ružinog ulja. Iako zvuči kao nešto iz sveta veštičarenja, moderna nauka potvrđuje da ružino ulje zaista može da pruži kratkotrajno olakšanje kod migrene, dok za košticu breskve nema mnogo dokaza.

Zdravlje kose? Solju, sirćetom i... gušterima

Jedan rukopis iz 9. veka nudi uputstvo za zdraviju kosu koje počinje prilično razumno – pranjem kože glave mešavinom biljnog rastvora, soli i sirćeta kako bi se sprečile parazitske infekcije. I danas se jabukovo sirće koristi kao kućni lek protiv peruti i ekcema, iako naučni dokazi o njegovoj delotvornosti nisu sasvim jasni.

Morska so i biljni piling za teme danas su dostupni u najpoznatijim kozmetičkim lancima. Međutim, srednjovekovni iscelitelji su tu stali – za „pun efekat”, savetovali su upotrebu melema napravljenog od ulja pomešanih sa pepelom sprženog zelenog guštera! Iako internet obožava bizarne „uradi sam” trendove, ovaj možda još nije dobio svojih pet minuta slave.

Od napitaka za detoks do recepta za lakši porođaj

Neka od ovih otkrića zaista podsećaju na savremene „botaničke balzame” ili čudesne eliksire. Ipak, neke od tih neobičnih „lekovitih saveta” teško bi danas prošle proveru zdravog razuma – ili nauke. Jedan rukopis, na primer, preporučuje trudnicama da za lakši porođaj vežu perje lešinara za levu nogu. Čak ni najekstremnije alternative nisu otišle toliko daleko.

Rukopisi u marginama – naučna riznica iz „mračnog” doba

Sva ova otkrića deo su projekta Corpus of Early Medieval Latin Medicine – digitalne kolekcije srednjovekovnih medicinskih zapisa koju su dr Leja i njen tim sastavljali više od dve godine. Zahvaljujući ovom radu, gotovo je udvostručen broj poznatih medicinskih rukopisa iz perioda pre 11. veka.

Mnogi od njih pronađeni su kao beleške u marginama knjiga koje su se bavile gramatikom, teologijom ili poezijom – što dodatno potvrđuje da interesovanje za zdravlje nije bilo sporedna tema, već deo svakodnevnog života.

– Istina je da iz tog perioda nemamo mnogo izvora, pa ga zato i zovemo „mračni vekovi”. Ali kada je reč o odnosu prema nauci – nije bilo ničeg mračnog – kaže dr Leja za Njujork post i dodaje: – Ljudi su želeli izlečenje, posmatrali prirodu i beležili sve što su smatrali korisnim.

A ako vas baš zanima postoji i recept iz 9. veka za smanjenje testisa. Srećno s pronalaskom! - kažu istraživači.

Iako nam se srednji vek čini dalekim i neosvetljenim, otkrića iz medicinskih zapisa tog perioda podsećaju nas koliko su ljudi kroz vekove tragali za zdravljem – često intuitivno, ali vođeni radoznalošću i pažljivim posmatranjem. Neki od tih lekova i danas imaju svoje mesto u alternativnoj medicini, dok su drugi ostali kao svedočanstva o vremenu u kojem je svaka biljka, svaka pojava u prirodi, bila potencijalni put do izlečenja. A možda i inspiracija za savremene „uradi sam” trendove, ali bez guštera.