Krvna grupa utiče na rizik od raka: Ko su potencijalne žrtve raka želuca i kolorektalnog karcinoma
Koja smo krvna grupa saznajemo nakon rođenja i za većinu ljudi to je važno samo u hitnim slučajevima, kao što su operacije. Postoje četiri glavne krvne grupe određene prisustvom ili odsustvom dva antigena, A i B, na površini crvenih krvnih zrnaca. Pored antigena A i B, postoji protein koji se zove Rh faktor, koji može da bude prisutan (+) ili odsutan (–), stvarajući 8 najčešćih krvnih grupa (A+, A-, B+, B-, O+, O-, AB+, AB-).
Primetan obrazac na svim kontinentima
Velike populacione studije stalno otkrivaju iste obrasce između ABO krvne grupe i određenih vrsta raka. Nalazi ne menjaju smernice za skrining, ali ukazuju na nešto fundamentalno o tome kako antigeni krvnih grupa interaguju sa biologijom raka. Obrasci u studijama nisu dovoljno jaki da predvide ko će se razboleti i ne nadjačavaju način života i faktore okoline koji pokreću najveći rizik od raka, ali se stalno pojavljuju u različitim populacijama i studijama. Ta doslednost je ono što drži istraživače na oprezu.
Najjači signali se javljaju kod raka želuca i kolorektalnog karcinoma. Šangajska studija pratila je više od 18.000 muškaraca tokom 25 godina. Oni sa krvnom grupom A pokazali su značajno veći rizik od raka želuca i kolorektalnog karcinoma nego muškarci sa krvnom grupom B ili O. Posebna studija, koja je obuhvatila 339.000 ljudi na Tajvanu, došla je do sličnog zaključka za rak želuca. Oba nalaza su od tada ponovljena u zapadnim populacijama.
O krvna grupa nosi manji rizik od karcinoma
Rak pankreasa govori drugačiju priču. Višestruke studije otkrile su da ljudi sa krvnom grupom O izgleda nose manji rizik od onih sa krvnom grupom A, B ili AB. To je jedan od rezultata istraživanja koji se odnosi i na azijske i na zapadne populacije. Nalazi istraživanja razlikuju se u zavisnosti od toga gde ljudi žive. U SAD, na primer, krvna grupa O je najčešća - ima je oko 38 odsto stanovništva, dok krvna grupa A čini oko 30 procenata ukupno. U Francuskoj, gde je krvna grupa A dominantna sa 44 odsto, povećan rizik od raka želuca odnosi se na veći deo populacije nego u SAD.
Signal koji vredi pratiti, a ne dijagnoza
Istraživači još uvek nemaju definitivno objašnjenje zašto ovi obrasci postoje. Vodeća teorija se fokusira na to kako ABO antigeni interaguju sa H. pylori, bakterijom odgovornom za većinu čireva na želucu i dobro utvrđenim pokretačem raka želuca. Određeni antigeni krvne grupe izgleda olakšavaju H. pylori vezivanje za sluzokožu želuca. U širem smislu, ABO antigeni interaguju sa imunološkim sistemom na načine koji mogu uticati na upalu i kako telo reaguje na rani razvoj tumora.
Krvna grupa je i dalje jedna od brojnih varijabli, i nije ni blizu najznačajnija. Pušenje, gojaznost, ishrana, upotreba alkohola, virusne infekcije i porodična istorija ostaju daleko jači pokazatelj rizika od raka. Studije pokazuju statističke veze na nivou populacije, a ne individualne prognoze. Trenutno nema većih smernica za skrining u SAD ili Francuskoj koje uzimaju u obzir krvnu grupu. Većina osnovnih istraživanja sprovedena je na azijskim populacijama, što ostavlja otvorena pitanja o tome koliko se nalazi dosledno primenjuju na celu raznolikost Amerikanaca.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.