Naslovna / Vesti

Nekome ko ima leukemiju, možemo da spasimo život doniranjem matičnih ćelija hematopoeze

Priredio/la: Ma.R.|10:30 - 25. 05. 2022.

Za obolele od leukemije, aplastične anemije, imune deficijencije ili urođenog poremećaja metabolizma, često je kao jedina mogućnost za izlečenje transplantacija matičnih ćelija hematopoeze. Šansa za brže pronalaženje podudarnih davalaca uvećaće se jedino povećanjem broja donora u nacionalnom Registru, u kome je sada tek 10.000 njih za celu Srbiju

Leukemija, doniranje matičnih ćelija Tim koji je predstavio cilj kampanje „Osloni se na mene“, a to je 100.000 davalaca matičnih ćelija hematopoeze u Nacionalnom registru: prim. dr sc.med. Zorana Andrić, dr Glorija Blagojević, prof. dr Dragana Stamatović, Dobrivoje Stepanović, prof. dr Dragana Vujić, Vanja Tadić Foto: Jakov Simović

Leukemija, ali i neke druge teške bolesti, mogu da se izleče transplantacijom matičnih ćelija hematopoeze. Nažalost, tek 30 odsto obolelih ima podudarnog davaoca u okviru porodice. Za ostale, mogućnost spasa je da se pronađe nesrodni davalac. Uslov je da bude upisan u Registar davalaca matičnih ćelija hematopoeze Srbije. Dakle, svim ostalim pacijentima kojima je lek transplantacija matičnih ćelija, život zavisi isključivo od dobre volje građana Srbije. 

Davanje matičnih ćelija hematopoeze je potpuno bezbolno i nema rizika za davaoca

Prvi uslov da izlečenje navedenih bolesti postane realno, a ne nedosanjani san iz filmova ili priča iz inostranstva, jeste povećanje broja donora u Registru davalaca matičnih ćelija hematopoeze. Za veliki broj pacijenata to će značiti bukvalno – život. Nacionalna kampanja „Osloni se na mene“ ima za cilj prvenstveno širenje svesti o ovom problemu i bolju informisanost građana. Mnogi ne znaju da je davanje matičnih ćelija potpuno bezbolno i da za davaoca ne postoji nikakav rizik.

Uslov da se postane donor, odnosno deo Registra je starost između 18 i 45 godina,  da nema teških oboljenja srca, pluća i bubrega, malignih i autoimunih oboljenja. Kada se jednom prijavimo, naši podaci ostaju u Registru dok ne napunimo 60 godina. Prijavljivanje je jednostavno i vrši se u Institutu za transfuziju krvi Srbije, Zavodima za transfuziju Novi Sad, Niš, Karagujevac, u službama za transfuziju krvi u Subotici i Užicu. Takođe, možemo se prijaviti i na terenu, ekipama za dobrovoljno davanje krvi. Dovoljno je da naglasimo da želimo da postanemo dobrovoljni davalac kostne srži. Popunjava se upitnik koji sadrži prijavni listi, kao i medicinski upitnik i potom daje uzorak krvi kao za krvnu sliku, iz kojeg se radi HLA tipizacija.

Kako izgleda proces davanja matičnih ćelije hematopoeze kojima se leči laukemija, ali i aplastična anemija…

– Tokom procedure davanja, ne postoji rizik za donora od infekcija koja se prenose putem krvi. Najbolniji trenutak tokom ovog procesa je ubacivanje braunila u obe ruke. Uzima se krv, ulazi u mašinu i obrađuje se. Odvajaju se samo ćelije koje su važne za transplantaciju, dok se sve ostale ćelije iz krvi vraćaju preko druge vene davaocu. Vremensko trajanje procedure zavisi od telesne mase pacijenta i broje ćelija koje su potrebne, a može da traje od dva do šest sati. Davalac ostaje nekoliko sati u bolnici, i prati se njegovo zdravstveno stanje – opisala je prof. dr Dragana Vujić, iz Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta “Dr Vukan Čupić”.

Vanja Tadić, davalac matičnih ćelija, objasnila je da je proces prikupljanja, takozvana afereza, sličan davanju krvi. Nije, prema njenim rečima, ni bolan ni strašan. Vode ga vrhunski stručnjaci kojima je bezbednost davalaca na prvom mestu. Kada odete kući, a to je brzo, navodi Tadić, ostavili ste kesicu matičnih ćelija, a one za nekoga znače razliku između života i smrti.

Leukemija je pobeđena, a Dobrivoje je upoznao donora matičnih ćelija iz Nemačke

Zahvaljujući transplantaciji matičnih ćelija obavljenoj na VMA 2016. godine, akutna leukemija nije bila kobna za Dobrivoja Stepanovića (48). Donor je pronađen u nemačkom registru, jer kod nas nije bilo ni srodnog, ni nesrodnog kompatibilnog davaoca. To dovoljno govori o važnosti povećanja broja donora u nacionalnom Registru.

– Nakon straha i brojnih pitanja, usledilo je prihvatanje da je transplantacija najbolje rešenje. Veliko olakšanje mi je bila činjenica da bi se sve radilo u Srbiji, na VMA, kod doktora koji su mi ulivali veliko poverenje. Kada sam posle nekoliko meseci iščekivanja čuo da je nađen davalac, nisam verovao. Bilo mi je neverovatno da negde daleko postoji osoba sa „istim kodom“ kao i ja, da je taj neko spreman da učini tako nešto veliko za potpuno nepoznatog čoveka. U bazi Registra su moja ćerka i sestrić. Uskoro će, kada postane punoletan, to biti i moj sin. Svesni su da to nije opasno, a da znatno povećava šanse da se nekome u situaciji u kakvoj sam bio i ja i dogodi mu se leukemija, spase život – kaže Dobrivoje, koji je nakon uspešnog oporavka upoznao Sofiju iz Nemačke koja mu je donirala matične ćelije.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Petar Milošević
23:32, 17. 01. 2023.
Odgovori

Ja imam volje da pomognem nekom ako treba

sanja
18:52, 15. 12. 2023.
Odgovori

imam koleginicu sin ima akutnu leukemiju ..prva faza hemioterapija …primljena ..ne odgovaraju roditelji niko od rodjaka za davaoca maticnih celija …da li moze prijatelji .i koja procedura davanja

Marijana Rajić
0:51, 16. 12. 2023.
Odgovori

Naša zemlja je u evropskoj bazi davalaca matičnih ćelija hematopoeze, a sve informacije o proceduri testiranja i doniranja matičnih ćelija hematopoeze imate na ovom linku: https://www.rdks.org.rs/

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo