Naslovna / Zdravlje

Od upale grla do angine: Ima li brzog leka za gnojne čepove i otok

Priredio/la: Ma.R.|13:00 - 19. 01. 2024.

Gnojna angina je češća kod imunokompromitovanih osoba i onih koji imaju uvećane krajnike

Gnojna angina Foto: Shutterstock

Gnojna angina je težak oblik upale grla kome su posebno podložna deca zbog nedovoljno razvijenog imunskog sistema. Međutim, nelečena ili neadekvatno tretirana gnojna angina i kod odraslih može da se iskomplikuje.

Krajnici i gnojna angina: Kakav je mehanizam odbrane našeg organizma

Izazivači gnojne angine mogu biti različiti patogeni mikroorganizmi. Prema kliničkim studijama, najčešće su to bakterije iz grupe streptokoka, a ređe virusi i gljivice.

Naši krajnici (tonzile) su prvi odbrambeni front protiv svih patogenih organizama koji prete da nam ugroze imunitet, samim tim i zdravlje. Receptori odgovorni za aktiviranje imunskog sistema u krajnicima pokreću odgovor T i B limfocita i telo pokušava da se odbrani od infekcije koja napada respiratorni sistem. Snaga odbrane zavisi od stabilnosti imunskog sistema ali i spoljnih okolnosti (meteorološke prilike, blizina i kontakt sa zaraženim osobama).

Gnojna angina i prepoznavanje simptoma

Gnojna angina je neprijatno i bolno stanje, koje može i da se iskomplikuje. Zbog toga je veoma važno prepoznati simptome i započeti što ranije sa adekvatnom terapijom propisanom od strane lekara. Najčešći simptomi su:

  • temperatura (koja ide i do visokih vrednosti)
  • otok krajnika uz bele, žute ili braon gnojne čepove
  • malaksalost i opšte loše stanje
  • groznica
  • slabost
  • curenje iz nosa
  • otežano gutanje
  • kašalj
  • iskašljavanje
  • bol prilikom gutanja i osećaj seče žileta u grlu pri gutanju.

Ukoliko se simptomi ne smiruju i ne prolaze ni posle dužeg vremena, lekar će predložiti bris grla, moguće i nosa i jezika.

Dijagnostika i lečenje gnojne angine

Dijagnostika pre svega podrazumeva fizički pregled sa detaljnom anamnezom, a po potrebi i u zavisnosti od intenziteta simptoma i krvnu sliku sa leukocitarnom formulom. Cilj je isključiti infektivnu mononukleozu koja kao simptom takođe daje otok i čepiće u usnoj duplji ili neka druga oboljenja.

U najvećem broju slučajeva lečenje se odnosi na antibiotsku terapiju sa obaveznim antibiogramom. Obično ne traje duže od desetak dana uz primenu adekvatne terapije.

Dodaci osnovnoj terapiji:

  • lekovi za spuštanje visoke temperature
  • preparati i tablete za oporavak sluzokože usne duplje
  • adekvatan unos tečnosti koja ne sme da bude vruća, već mlaka (voda, čakevi, supe)
  • voće i povrće
  • ispiranje grla slanom vodom ili fiziološkim rastvorom
  • mirovanje i odmor
  • prestanak pušenja

Zašto je važno lečiti gnojnu anginu

Ukoliko se lečite od angine ali simptomi ne prolaze ili se intenziviraju obavezno se javite lekaru, posebno ako je u pitanju neko od sledećih stanja:

  • promena boje gnojnih čepova na krajnicima dobijaju u braon ili zelenu
  • pucanje čepova i krvarenjau usnoj duplji
  • potpuna nemogućnost gutanja zbog otoka krajnika
  • temperatura viša od 39 stepeni
  • trnjenje ili spazam vilice.

U pojedinim slučajevima koji su uglavnom posledica neadekvatnog lečenja, gnojna angina može da pređe u hroničnu bolest sa komplikacijama. Teške i nelečene infekcije ponekad dovode do reumatske groznice i miokarditisa.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo