„Svi“ su bolesni, infekcije haraju: Kada možemo da preguramo bez lekova uz prirodne preparate, zna prof. dr Sanja Krejović
- Čim se primete prvi simptomi prehlade treba krenuti sa prirodnim preparatima jer ćemo pored ostalog sprečiti zloupotrebu antibiotika i antimikrobnu rezistenciju i "sačuvati se" za neke ozbiljnije infekcije ili komplikacije - kaže u razgovoru za eKlinika portal prof. dr Sanja Krejović, uz jasne preporuke kada potražiti savet lekara radi adekvatne dijagnostike i terapije
Vreme je respiratornih infekcija često praćenih temperaturom uz koju grlo boli, nos curi... Zašto je opasno da sami procenjujemo prirodu infekcije i odmah posežemo za antibioticima, koji prirodni preparati mogu da nam pomognu i koji specijalista može da sagleda širu situaciju u smislu zdravlja našeg grla, ali i glasnica?
Klasični simptomi respiratornih infekcija: Šta je najvažnije znati?
Prof. dr Sanja Krejović, specijalista ORL i supspecijalista fonijatrije, potvrđuje u razgovoru za eKlinika portal da su ordinacije pune pacijenata sa očekivanim simptomima za ovaj period godine.
- Ljudi se javljaju zbog kašlja, promuklosti, problema sa sinusima, zapušenosti i sekrecije nosa, problema sa grlom (najčešće bola i grebanja), problema sa ušima... Zapravo, klasičnih problema gornjih i donjih respiratornih puteva. Pretežno smo u zatvorenim prostorijama pa je koncentracija virusa i bakterija mnogo veća, tu je i pad imuniteta, što su najvažniji faktori koji utiču na pojavu i širenje respiratornih infekcija. Važno je znati da uzrok, odnosno poreklo prehlade može biti različito, virusno i bakterijsko. U ovom periodu uglavnom preovlađuju virusne infekcije, sezona je gripa, ali to treba adekvatno dijagnostikovati pa često tražimo da se uradi i bris nosa i grla - navodi naša sagovornica.
Prevencija je najbolja terapija, ali često nije dovoljna
Šta je najbolja terapija za ove uobičajene simptome prehlade?
- Najbolja terapija jeste prevencija, ali kada do infekcije dođe pre svega ne treba lečiti samo simptome, nego uzroke. Pacijenti često pitaju postoje li neka brza rešenja za prehladu. Sa jedne strane, čim se primete prvi simptomi treba krenuti sa nekim prirodnim preparatima po uzoru na naše stare. Tako ćemo pored ostalog sprečiti zloupotrebu antibiotika i antimikrobnu rezistenciju i "sačuvati se" za neke ozbiljnije infekcije ili komplikacije. Sa druge strane su bakterijske infekcije, ali to prepustite lekarima, kao i propisivanje i doziranje antibiotika - apeluje prof. dr Krejović.
Koji prirodni preparati mogu da pomognu u borbi protiv infekcija i kako deluju?
Na pitanje šta za nas mogu u ovakvim situacijama da učine prirodni preparati za kojima mnogi posežu, prof. dr Sanja Krejović kaže da su čitaocima sigurno poznati preparati kao što je propolis ili sve popularnija crna zova.
- Postoji jedan interesantan preparat koji se zove cistus (ne citrus, već cistus), koji pored toga što može da pojača imunitet ima i antimikrobno dejstvo. To znači da praktično sprečava da virusi i bakterije uđu u ćelije organizma formirajući jedan film i na taj način deluje poput prirodnog antibiotika. I od drugih sličnih preparata mi želimo da iskoristimo antiinflamatorno dejstvo kroz pomoć organizmu da se bori protiv infekcije i jačanje imuniteta. Ehinacea takođe ima blagotvoran uticaj u slučaju respiratornih infekcija, zatim sibirski ženšen, pelargonijum, bokvica, đumbir, koji čak može da utiče na smanjenje telesne temperature - nabraja sagovornica našeg portala, koja dodaje da je poželjno preventivno korišćenje ovakvih preparata u vidu pastila i sprejeva za nos, uz konsultaciju stručnog lica.
Vitamini i minerali
Fonijatar podseća i da mnogi pacijenti u okviru respiratorne infekcije imaju i povišenu temperaturu i malaksalost, kvalitet života je narušen, a treba se što pre vratitu u aktivan život i obaveze. Vitamini se podrazumevaju, podseća, pre svih vitamin C, vitamin D3, cink, selen, kao i drugi preparati mogu da utiču na sposobnost organizma da se bori protiv virusa i bakterija, čija je upotreba potvrđena ne samo u okviru prirodne medicine već i naučnih istraživanja.
Dokazano je takođe, prema rečima prof. dr Krejović, da oni u propisanom korišćenju mogu da utiču i na intenzitet i na trajanje simptoma prehlade. Ukoliko, međutim, oni ne daju efekat nakon nekoliko dana, treba se obratiti lekaru i tek onda primeniti druge modele terapije.
Šta kada izgubimo "dobar glas" usled prehlade, ali i nekih ozbiljnijih stanja i bolesti
Promuklost je jedan od simptoma i posledica respiratornih infekcija, ali i većeg vokalnog napora ili drugih bolesti, među kojima su i maligne. Zato se ne sme zanemariti i takođe mora shvatiti ozbiljno, naglašava profesorka.
- Problemi sa glasom i promuklost mogu nastati zbog organskih promena na nivou generatora glasa (grkljana), pa se na glasnicama mogu pojaviti ciste, polipi, otoci, tumori ili pevački čvorići. Na promene glasa takođe mogu da utiču i loši mikroklimatski uslovi, manifestacije alergija, kašalj, ali oštećenje sluha i neki drugi problemi, poput gorušice, kao i operacije štitne žlezde, pluća ili karotida. Do poremećaja glasa i govora mogu da dovedu i neki neurološki problemi i stresne situacije. Pušenje je najčešći uzrok raka grla, koji takođe počinje izmenjenim glasom. Promuklost predstavlja osnovnu dijagnozu zbog koje se pacijenti upućuju na pregled kod fonijatra - objašnjava jedan od retkih lekara ove specijalnosti kod nas.
Zašto je važno otići na pregled kod fonijatra i koji pacijenti ispunjavaju uslov
Ova grana medicine nije toliko nova, a prisutna je već više od pola veka kroz prevenciju, dijagnostiku i lečenje poremećaja glasa i govora.
- Kod fonijatra dolaze pacijenti svih starosnih grupa, koji primarno imaju probleme sa glasom, a ponekad i sa disanjem i gutanjem. Svaka promena, a posebno gubitak glasa je ogroman nedostatak za svakog čoveka, posebno za profesionalce kojima je glas alat. Nažalost, sve je veći broj pacijenata sa malignim oboljenjima, a dugotrajna promuklost je najčešće prvi simptom maligniteta. Rana dijagnostika je najvažnija za otkrivanje potencijalnog karcinoma, i zbog toga je važno da se svi koji imaju promuklost koja traje duže od dve do tri sedmice jave na pregled kod otorinolaringologa ili fonijatra - istakla je u razgovoru za eKlinika portal prof. dr Sanja Krejović, specijalista otorinolaringologije i supspecijalista fonijatrije sa Klinike za otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije.
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.