Da li možemo da osetimo da imamo tromb?
Krvni ugrušak ili tromb nastaje kao prirodan odgovor organizma na povredu. Tromb zaustavlja krvarenje i pomaže telu da se zaštiti. Problem nastaje kada se ugrušak formira bez opravdanog razloga, mimo „diktata“ našeg organizma. Tada tromb može postati ozbiljna pretnja zdravlju, pa čak i životu.
Kada je tromb opasan?
U osnovi, krvni ugrušci su nakupljene mase ćelija i proteina u krvi. Dok je njihova uloga zaštitna, kod određenih bolesti ili poremećaja u organizmu dešava se da se ne rastvaraju kako bi trebalo. Tada mogu da blokiraju krvne sudove i izazovu teške komplikacije.
Ako se krvni ugrušak stvori u arteriji, može da dovede do srčanog ili moždanog udara. Kada se pojavi u veni, najčešće izaziva jak bol i otok. Posebno opasno stanje je duboka venska tromboza, dok se ugrušak koji dospe u pluća naziva plućna embolija. Oba stanja su hitna i zahtevaju momentalnu lekarsku intervenciju.
Ko je u većem riziku da razvije tromb
Na pojavu tromba mogu da utiču različiti faktori. Rizik je povećan kod osoba koje se oporavljaju od operacije, dugo sede ili leže, imaju višak kilograma ili gojaznost, boluju od dijabetesa ili imaju povišen holesterol.
Starije osobe, posebno one starije od 60 godina, takođe su pod većim rizikom. Ugrušci se ponekad javljaju i nakon povreda, poput preloma kostiju ili istegnuća mišića, ali mogu da nastanu i bez jasnog uzroka.
Simptomi koji ne smeju da se ignorišu
Kada ugrušak uspori ili potpuno zaustavi protok krvi, krvni sud može da otekne i postane bolan. Otok i bol u potkolenici često su jasan znak duboke venske tromboze. Tromb se, međutim, može pojaviti i u rukama ili stomaku, a kod trećine ljudi otok može da ostane i nakon što se ugrušak povuče.
Promena boje kože je još jedan znak upozorenja. Ruke ili noge mogu da postanu crvenkaste ili plavičaste. Kod plućne embolije koža može da bude bleda, plavičasta ili neuobičajeno znojava (lepljiva).
Iznenadan, jak bol u grudima može da ukaže na plućnu emboliju ili srčani udar, naročito ako se širi u levu ruku. Ugrušak često boli upravo na mestu gde se nalazi: u nozi, stomaku ili vratu. Problemi sa disanjem, ubrzan rad srca, znojenje ili gubitak svesti spadaju među najopasnije simptome i zahtevaju hitnu reakciju.
Kada su pogođeni pluća, srce ili mozak?
Plućna embolija se manifestuje ubrzanim pulsom, bolom u grudima, kratkim dahom i kašljem, koji može biti praćen krvavim ispljuvkom. Srčani udar, pored bola u grudima, često prati mučnina i vrtoglavica. Kod moždanog udara dolazi do naglog prekida dotoka kiseonika u mozak, što izaziva konfuziju, jaku glavobolju, probleme sa govorom i slabost jedne strane tela.
Ugrušci u stomaku i bubrezima
Tromb u stomaku često prolazi bez simptoma, ali može da dovede do pucanja vena i ozbiljnog krvarenja, praćenog jakim bolom, povraćanjem krvi i crnom stolicom. Tromboza bubrežnih vena se kod odraslih razvija sporo i često bez simptoma, dok kod dece mogu da se jave mučnina, groznica i povraćanje. Odrasli ponekad primete krv u mokraći.
Kako da smanjimo rizik?
Prevencija igra ključnu ulogu. Održavanje normalne telesne težine, redovno kretanje i izbegavanje dugotrajnog sedenja ili ležanja mogu značajno da smanje rizik od tromboze. Nakon dugih putovanja ili operacija važno je povremeno ustajati i kretati se. Kod osoba koje mnogo sede zbog posla, preporučuje se pauza i kratka šetnja na svaka dva sata.
Nekima mogu da pomognu i specijalne čarape za vene. Antikoagulantne lekove nikada ne treba uzimati na svoju ruku već isključivo po savetu lekara, jer preterano razređivanje krvi može biti jednako opasno.
Ako primetite simptome koji ukazuju na krvni ugrušak, ne čekajte - odmah se obratite lekaru. Pravovremena reakcija može da vam spasi život.
(eKlinika.rs)
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.