Nisu samo žarenje i pečenje u grudima ono što nas muči kada imamo gorušicu Foto: Shutterstock
Gorušica, osećaj žarenja i peckanja u grudima javlja se zbog vraćanja (refluksa) želudačne kiseline. Kada se ove epizode ponavljaju i nije reč o nekoj usamljenoj, privremenoj reakciji na nešto što smo pojeli, reč je o gastroezofagealnom refluksu (GERB).
GERB je zapravo posledica slabljenja jednog od mišića u našem telu, koji se zove donji ezofagealni sfinkter (DES). DES je prstenasti okvir donjeg dela jednjaka. U normalnom procesu konzumacije hrane, kada gutamo sadržaj, DES se otvara i zapravo je on taj koji omogućava hrani da prođe dalje kroz jednjak u želudac. Da bi se taj proces odvio normalno, kada je DES zdrav i kada se kiselina ne vraća u jednjak, on mora da bude zatvoren. Međutim, kada se to desi na opisan način, kiselina se vraća i dolazi do refluksa.
Statistike kažu da u zemljama Evrope čak 44 odsto osoba ima simptome gorušice barem jednom mesečno, a 5 odsto stanovništva ima ovakve probleme svakodnevno. Pretpostavlja se da na svetskom nivou čak petina stanovništva pati od gorušice, što praktično znači da ovo stanje ima epidemijske razmere. Glavni simtomi gorušice su:
Međutim, postoje i neki netipični znaci koje može da prouzrokuje GERB, posebno ako gorušica traje duže i javlja se češće. To su pre svega bol iza grudne kosti, promuklost, kašalj, bronhitis, astma, pa i upala pluća. Kada se simptomi javljaju dominantno u laringealnoj regiji, moguće je da se radi o laringofaringealnom refluksu, odnosno laringofagealnoj refluksnoj bolesti (LFRB). Kod obolelih dolazi do promene pH vrednosti koja daje simptome poput promuklosti, hroničnog kašlja i disfagije (otežanog gutanja).
Pri ovom stanju, dolazi do ezofagealnih teškoća, odnosno ispoljavanja simptoma u jednjaku. To mogu da budu ezofagitis, stenoza i adenokarcinom jednjaka, a moguća je i pojava Barrett-ovog jednjaka. Ekstraezofagealni sindromi su hronični kašalj, laringitis i promene na laringealnoj mukozi, hipersalivacija, astma, kao i refluksno oštećenje zubne gleđi. Još jedna grupa poremećaja koji mogu da proizađu iz refluksa kiseline jesu faringitis, sinusitis, otitisi i idiopatska plućna fibroza.
Nije redak slučaj da se i kašalj javi ako postoji refluks kiseline. Može da bude akutni, subakutni i hronični, i spada u protektivne faktore koji pročišćavaju a time i štite disajne puteve. Statistike kažu da se kašalj javlja kod 10-40 odsto pacijenata koji imaju refluksnu bolest.
Razlozi zbog kojih se kašalj javlja kao posledica refluksa kiseline jesu prvenstveno rezultat direktne iritacije želudačnim sadržajem koji se vraća, povećane osetljivosti disajnog puta zbog uticaja kiseline, ili aktiviranja nervnih puteva između jednjaka i disajnog puta. Veza je uzročno – posledična, pa tako kašalj može i da isprovocira rekluks kiseline.
Laringofagealna refluksna bolest mora da se leči jer ona može da pogorša neko stanje koje već postoji ili da izazove polipe i ciste na glasnicama.
To su sledeće situacije: