Foto: Shutterstock
Neurološki poremećaji kod dece, poput epilepsije, cerebralne paralize, ADHD-a i autističkog spektra, izazivaju različite simptome i izazove u daljem životu. Njihovo rano prepoznavanje i adekvatno lečenje mogu značajno unaprediti kvalitet života deteta i njegove porodice.
Neurološki poremećaj je svako stanje koje utiče na mozak i nerve širom kompletnog tela. Među najčešćim neurološkim poremećajima kod dece su epilepsija, cerebralna paraliza, poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD) i autizam (autistički spektar simptoma, svrstava se u neurorazvojne poremećaje). Problemi u strukturi, hemijskim procesima ili nervnim signalima u mozgu, kičmenoj moždini ili drugim nervima mogu izazvati širok spektar simptoma, uključujući poteškoće u razmišljanju, komunikaciji i kretanju.
Mnogi neurološki poremećaji su prisutni pre rođenja ili se razvijaju tokom trudnoće, dok se drugi javljaju kasnije tokom detinjstva (neurorazvojni). Postoji čitav spektar mogućih simptoma ovih stanja. Lekari često mogu prepoznaju neurološki poremećaj u ranim godinama ako dete ne dostigne određene razvojne prekretnice, a najveća pažnja i edukacija o prepoznavanju trebalo bi da bude upućena roditeljima.
Neurološki poremećaji nastaju zbog problema u mozgu ili nervnom sistemu. Ova stanja izazivaju razne fizičke i psihološke simptome, koji mogu uticati na:
Mozak počinje da se razvija pre rođenja i nastavlja da sazreva tokom detinjstva i adolescencije. Mnogi neurološki poremećaji postaju očigledni u ranoj fazi razvoja kada dete počne da pokazuje određene simptome.
Različiti faktori mogu izazvati neurološke poremećaje kod dece. Uzroci obično spadaju u sledeće kategorije:
Ovi poremećaji postoje već na rođenju i često su povezani s genetskim faktorima. Dete može naslediti genetsku predispoziciju od roditelja.
Prenatalni poremećaji nastaju tokom trudnoće i mogu biti izazvani komplikacijama poput infekcija, izloženosti toksinima ili loše ishrane majke. Perinatalni poremećaji razvijaju se neposredno pre, tokom ili ubrzo nakon porođaja. Ovi poremećaji mogu nastati zbog komplikacija pri porođaju, poput nedostatka kiseonika, ili zbog nedovoljno razvijenog nervnog sistema.
Ovakci poremećaji se razvijaju nakon rođenja, često usled infekcija, povreda ili izloženosti toksičnim supstancama.
Epilepsija je stanje mozga koje uzrokuje ponavljajuće napade. Napadi nastaju usled naglog porasta električne aktivnosti u mozgu, što dovodi do nevoljnih pokreta, gubitka svesti ili drugih simptoma. Uzroci epilepsije kod dece mogu biti:
U mnogim slučajevima uzrok ostaje nepoznat, a lečenje u odnosu na tip epilepsije kod dece može uključivati antiepileptičke lekove koji sprečavaju početak napada, keto dijetu (specifičan način ishrane koji može smanjiti učestalost napada) i hirurgiju (uklanjanje dela mozga koji izaziva napade).
Cerebralna paraliza je skup neuroloških stanja koja utiču na pokret i koordinaciju. „Cerebralno“ se odnosi na mozak, dok „paraliza“ označava slabost ili problem s mišićima. Ova stanja nastaju usled oštećenja mozga tokom razvoja fetusa ili zbog povrede pre, tokom ili ubrzo nakon porođaja. Tipovi cerebralne paralize su:
Iako lek za cerebralnu paralizu ne postoji, tretmani poput fizikalne terapije, lekova, ortopedskih pomagala i operacija mogu pomoći da se simptomi umanje i poboljša kvalitet života.
ADHD je razvojni poremećaj koji se karakteriše nepažnjom (zaboravljanje, poteškoće u fokusiranju), hiperaktivnošću (nemir, stalna potreba za kretanjem i novim aktivnostima) i impulsivnošću (prebrzo reagovanje bez razmišljanja). Uzroci ADHD-a mogu uključivati:
Lečenje ADHD-a uključuje lekove, bihejvioralnu terapiju i psihološku podršku i obuku za roditelje.
Autizam je spektar neuroloških poremećaja koji utiču na percepciju i interakciju sa svetom. Simptomi se obično javljaju u prve dve godine života i uključuju:
Autizam može biti praćen kašnjenjem u razvoju govora, nesanicom, anksioznošću ili epileptičnim napadima. Tretman podrazumeva aktivnosti koje pomažu u razvoju socijalnih i komunikacionih veština.