Naslovna / Deca

Jahanje i druženje sa konjima pomaže deci sa teškim neurološkim problemima

Piše: Marijana Rajić|12:30 - 05. 03. 2021.

Zapisi iz Stare Grčke i vremena 600 godina pre nove ere svedoče o tome da su se konji koristili za ozdravljenje bolesnih ljudi

Uz zahvalnost roditeljima za dozvolu, pratioci portala eKlinika mogu da vide sreću na licima mališana u toku hipoterapije Foto: Hipoterapija „Guliver“

Prva studija o jahanju kao terapiji sprovedena je 1875. godine i tada je francuski lekar Cassaign zaključio da je jahanje korisno kod nekih neuroloških poremećaja za poboljšanje držanja, ravnoteže i kretanja, kao i za poboljšanje psihološkog stanja. Interesantno je da je tokom prvog svetskog rata Engleska uvela jahanje kao terapiju za ranjene vojnike u Oksfordskoj bolnici.

Od fizioterapeuta do hipoterapeuta

U regionu, Slovenija je još 2003. godine priznala hipoterapiju kao medicinsku metodu. Kod nas, iako se hipoterapija kao i ostali vidovi terapija uz pomoć konja sprovode od strane nekoliko udruženja poslednjih desetak godina, ona još uvek nije prepoznata od institucija kao zvanična fizioterapijska, odnosno medicinska tehnika.

Pričajući nam kako i zašto je odlučila da postane hipoterapeut, Nataša Biorac za eKlinku kaže:

– Ceo život sam imala potrebu da budem okružena životinjama, i ovo je za mene bio prirodan put da spojim tu potrebu i želju da pomažem ljudima kroz moju struku fizioterapeuta. Kada sam čula da kod nas postoji obuka, prvo sam završila nju i dobila zvanje voditelja hiporehabilitacije, a onda sam otišla i u Sloveniju da to znanje još unapredim i dobila zvanje hipoterapeuta. Obuka u slovenačkom Kamniku kod prvog hipoterapeuta naših prostora – fizioterapeuta Monike Zadnikar je bilo za mene najdragocenije profesionalno iskustvo.

Šta je hipoterapija i kako deluje na telo pacijenta

Hipoterapija je fizioterapija uz pomoć konja na neurofiziološkoj osnovi. Prepisuje je lekar, a sprovodi je fizioterapeut sa završenim strukovnim ili akademskim studijama fizioterapije i sa dodatnim obukama o fizioterapijskim tehnikama, jahaćim veštinama i obukom o hipoterapiji. Indikacije su različite neuromišićne disfunkcije poput cerebralne paralize koja je deo života velike većine korisnika, moždanog udara, multiple skleroze, spine bifide, povreda mozga i kičmene moždine.

– Hipoterapija traje od 20 do 30 minuta. Višestruki pozitivni učinci postižu se zahvaljujući: kretanju konjskih leđa u frekvenciji od 90 do 110 impulsa u minuti (što je jednako broju impulsa pri ljudskom hodu), trodimenzionalnom kretanju trupa kroz sve tri ravne, telesnoj temperaturu konja koja uz ritmične pokrete utiče na mišićni tonus, uravnoteženom ponavljanjanju pravilnih obrazaca kretanja i velikoj motivaciji i želji za učešćem u terapiji – opisuje Biorac i dodaje da su najznačajniji rezultati uočljivi oko dva meseca od početka sprovođenja hipoterapije. To su povoljan uticaj na mišićni tonus, balans, koordinaciju, obim pokreta i mišićnu snagu.

Terapeutski tim čine konj, korisnik, terapeut, vodič konja i povremeno asistent. Vodič konja je osoba iz konjičkog sporta ili konjarstva. Ona ima značajnu ulogu u bezbednosti terapije s obzirom na to da je konj plašljiva i velika životinja, i da hipoterapija ipak nosi određene rizike.

Kako se pravi idealan izbor konja

Izbor konja u terapijama zavisi od vrste terapije koja se sprovodi (da li su to defektološki tretmani, hipoterapija, pedagoško jahanje…)

Hipoterapeut Našata Biorac objašnjava da je za sve vidove terapija bitan miran temperament konja. Pored toga, u hipoterapiji je bitan efekat na motoriku korisnika i zato kretnje konja treba da oponašaju ljudski hod što se dobija odabirom konja koji je visine preko 146cm u grebenu.

– Takođe, bitno je da konj ima zdrave, pravilne kretnje, dugačak i energičan korak, da je odgovarajuće anatomije i biomehanike kratanja. Odabir konja zavisi i od problema sa kojim se korisnik suočava. Duboko verujemo da samo srećan konj može da bude dobar terapeut i naša dužnost je i da obezbedimo dobrobit konja. Ona podrazumeva život konja primeren vrsti u štalskim uslovima držanja a pored odgovarajuće ishrane i napajanja, posebno je značajan odgovarajući prostor u kojem je konj smešten. S obzirom na to da su terapije psihički zahtevne za konje, ne smeju se preopteretiti psiha, telo i čula konja a takođe, moraju se prepoznati znaci preopterećenosti. Konj se mora obavezno pohvaliti  kada nešto dobro uradi – kaže sagovornica eKlinike.

Upoznajte Lenu

Lena, koju vidite na fotografijama je fantastičan konj – terapeut.

– Kod nas je šest godina, a trenutno ima 17. Njene najveće vrednosti su tolerancija, hrabrost i predvidljivost. Ona je kobila sa toliko pozitivne energije i koliko god da vam je loš dan vi u njenom okruženju ne možete da budete neraspoloženi. Nekada je čak radila i u poljoprivredi i vukla zaprege, često mladence, i znamo da se šalimo da je upila tu dobru svadbarsku energiju koju prenosi na nas. Sada joj je jedini zadatak da pomaže bolesnima i svi je čuvamo kao malo vode na dlanu – sa mnogo ljubavi priča Biorac.

 

Viktor (4) pokazuje napredak uz hipoterapiju, kaže njegova mama Foto: Hipoterapija Guliver

Lično iskustvo i pozitivne promene

O tome kako hipoterapija utiče na stanje malog Viktora (4) iz Makedonije, koji boluje od spastične cerebralne paralize, za eKliniku govori njegova majka Gabriela.

– Za hipoterapiju smo čuli od našeg fizioterapeuta ali i od drugih roditelja čija deca imaju slične probleme. Viktor ima jak spazam u sva četiri ekstremiteta i trup mu je u hipotoniji. Pozitivne efekte smo primetili već posle prve terapije, bolje mu je držanje, trup mu je ojačao. Uvek se neverovatno raduje kada zna da ga vodimo na jahanje, veseo je, pozitivan i kod njega nije bilo nikakvog straha kada je prvi put seo na konja, naprotiv. Prezadovoljni smo i preporučujemo ovo svoj deci sa sličnim sa problemima – priča nam dok gledamo kako Viktor jaše i ne može da sakrije svoju sreću.

Hipoterapeut Nataša Biorac kaže da je bilo slučajeva i da deca posle nekoliko meseci od početka terapije prohodaju.

– Konj ubrzava motorni razvoj deteta. Tamo gde su oštećenja centralnog nervnog sistema veća, možemo uticati barem na neku, ali dragocenu promenu poput opuštanja spastičnih mišića, prevenciju isčašenja kukova, stabilnost trupa – dodaje.

Takođe, prema njenim rečima, hipoterapija u vreme korone predstavlja odličan izbor jer se sve aktivnosti odvijaju na otvorenom prostoru. Pored psihofizičkog benefita za pacijente, porodice korisnika mogu da uživaju okružene konjima i tako budu u najdirektnijoj vezi sa prirodom.

 

 

 

 

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo