Naslovna / Ishrana

Zašto se karfiol ne preporučuje osobama sa bolesnom štitnom žlezdom

Priredio/la: I. V. |15:30 - 16. 02. 2025.

Kao i skoro svaka hrana, previše karfiola u ishrani može da ima skrivene rizike za pojedine osobe ili neželjene efekte

karfiol Kao i skoro svaka hrana, previše karfiola u ishrani može da ima skrivene rizike za pojedine osobe Foto: Shutterstock

Karfiol je jednogodišnja kupusnjača (krstašica), povrće sa visokim sadržajem vitamina C i vitamina K, sa malo kalorija i puno vlakana. U ishrani se najviše koristi zbijena cvast, „glava“ ili „ruža“ karfiola. Bogat je vitaminom C, vitaminima B grupe, K vitaminom, folatima i kalijumom. Nutritivna vrednost karfiola najbolje se zadržava kuvanjem karfiola na pari i kratkom termičkom obradom u odnosu na pripremu u vreloj vodi.

Ko treba da izbegava karfiol u ishrani?

Karfiol je povrće bogato supstancama koji se nazivaju glukozinolati koji su dobri u prevenciji karcinoma. Oni sprečavaju da dođe do oštećenja ćelije, ali imaju i antiinflamatorni, antivirusni i antibakterijski efekat. Međutim, ova krstašica ne preporučuje se ljudima sa određenim zdravstvenim problemom.
Kao i skoro svaka hrana, previše karfiola u ishrani može da ima skrivene rizike za pojedine osobe ili neželjene efekte, od kojih su neki potencijalno ozbiljni, a neki samo pomalo dosadni i neprijatni. Stručnjaci navode da postoje grupe ljudi kojima se ne preporučuje previše konzumiranja karfiola:

– Osobama sa hipotireozom se ne preporučuje više od 2x nedeljno jer utiče na stvaranje hormona štitaste žlezde
– Osobama koje uzimaju antikoagulantnu terapiju jer je bogat K vitaminom
– Osobama sa digestivnim tegobama jer karfiol može da vraća gasove i poremeti rad creva
– Osobama sa oslabljenom funkcijom bubrega zbog visokog nivoa kalijuma.

Zašto ovo povrće nije preporučljivo ljudima sa poremećajem štitne žlezde

Apsorpcija joda je glavni razlog zašto se ne savtuje osobama sa oslabljenom funkcijom štitne žlezde. Previše kupusnjača u ishrani, kao što je karfiol, može da poremeti, odnosno ometa apsorpciju joda. Karfiol sadrži cijanogene glukozide, molekule slične šećeru, koji blokiraju apsorpciju joda u procesu varenja. S obzirom na to da jod igra suštinsku ulogu u funkcionisanju štitne žlezde, a nizak nivo joda može dovesti do hipotireoze, veoma je važno da ljudi koji imaju problem sa štitnom žlezdom povedu računa o količine karfiola u ishrani. Pored toga, ponekad, kada čovek ima nizak nivo joda, štitna žlezda počinje da se uvećava tako da može da zarobi više joda – stanje poznato kao struma.

Endokrinolozi podsećaju da hipotireoza, koju karakteriše smanjen metabolizam, osetljivost na hladnoću, suva kosa i koža, otežano razmišljanje i povećanje telesne težine, može da se javi ako ljudi konzumiraju previše kupusnjača u svojoj ishrani.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo