Naslovna / Psihologija

4 saveta psihologa: Kako se sprečava sezonska depresija i koji simptomi ukazuju na nju

Priredio/la: I. V. |21:00 - 12. 09. 2024.

Kako leto počinje da „bledi“ već sa prvim kišnim danima kod ljudi je primetan blagi oblik sezonske depresije

sezonska depresija Sezonski afektivni poremećaj ili sezonska depresija pogoršava se u kasnu jesen Foto: Shutterstock

Sezonska depresija, poznata i kao sezonski afektivni poremećaj (SAD), je vrsta depresije koju pokreće promena godišnjih doba i najčešće počinje u kasnu jesen. Prepoznatljivi simptomi su osećaj tuge, nedostatak energije, gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, preterano spavanje i povećanje telesne težine. Tretmani za ovu vrstu depresije su svetlosna terapija, terapija  razgovorom i antidepresivi.

Sezonska depresija ima blažu varijantu poznatu kao zimski bluz

Sezonski afektivni poremećaj ili sezonska depresija pogoršava se u kasnu jesen ili ranu zimu a završava se sa prvim sunčanim danima proleća. Ljudi takođe mogu da iskuse blagu verziju sezonskog afektivnog poremećaja poznatu kao „zimski bluz“. Stručnjaci kažu da je normalno da se osećamo malo potišteno tokom hladnijih meseci, pre svega zbog dosta vremena provedenog u zatvorenom, ali i zbog činjenice što rano pada mrak.

Međutim, sezonski afektivni poremećaj  ide dalje od ovoga jer je reč o obliku depresije. Za razliku od zimskog bluza, sezonska depresija utiče na vaš svakodnevni život, uključujući i to kako se osećamo i razmišljamo. Na sreću, lečenje može da pomogne da prebrodimo ovo izazovno vreme.

Koliko je česta sezonska depresija i koji simptomi ukazuju na nju?

Prema procenama, oko 10 odsto odraslih suočava se sa sezonskim afektivnim poremećajem. Psiholozi navode da sezonska depresija obično počne u mladom odraslom dobu, obično između 18 i 30 godina) i više utiče na žene nego na muškarce, iako se do danas ne zna zašto je to tako.

Američko udruženje psihijatara zvanično klasifikuje sezonski afektivni poremećaj  kao veliki depresivni poremećaj sa sezonskim obrascima. Dakle, ako imate sezonski afektivni poremećaj, možete da doživite promene raspoloženja i simptome depresije, kao što su:

  • Tuga, osećaj depresije veći deo dana, skoro svaki dan
  • Anksioznost
  • Želja za ugljenim hidratima i povećanje telesne težine
  • Ekstremni umor i nedostatak energije
  • Osećaj beznađa ili bezvrednosti
  • Problemi sa koncentracijom
  • Osećaj uznemirenosti, previše stvari nas iritira
  • Javlja se osećaj težine u udovima (ruke i noge)
  • Gubitak interesovanja za obično prijatne aktivnosti, uključujući povlačenje iz društvenih aktivnosti
  • Problemi sa spavanjem (obično prekomerno spavanje)
  • Misli o smrti ili samoubistvu.

4 saveta psihologa kako da zaobiđemo sezonski afektivni poremećaj

Kako leto počinje da „bledi“ i polako nas uvodi u jesen, već sa prvim kišnim danima kod mnogo ljudi primetan je blagi oblik sezonske promene ponašanja. Kako bismo izbegli da upadnemo u vrtlog sezonskog afektivnog poremećaja, psiholozi savetuju da bi trebalo primeniti 4 tehnike koje će nas spasiti od sezonske depresije:

1. Dovedite u red vreme odlaska na spavanje. Pre smene godišnjih doba, u ovom slučaju leta u jesen, probajte da regulišete svoj raspored spavanja, jer i nedostatak sna i prekomerno spavanje mogu da utiču na rizik od depresije. San i mentalno zdravlje su u recipročnom odnosu, naglašavaju stručnjaci za poremećaje spavanja i kažu – san utiče na naše mentalno zdravlje, a mentalno zdravlje utiče na naš san.

2. Prikupite što više sunčeve svetlosti. Trudite se da „hvatate“ sunčevu svetlost od ranih jutarnjih sati tako što ćete ustajati na vreme. Što više vremena provedenog u prirodi takođe se preporučuje, jer izlazak napolje je ključan, bilo da je potpuno vedro i sunčano ili oblačno. Čak i šetnja od 20 minuta može da učini čuda za naše zdravlje. Ukoliko je dobijanje dovoljno sunčeve svetlosti izazov za vas, a sloni ste sezonskoj depresiji, stručnjaci savetuju da lampe za svetlosnu terapiju mogu mnogo da pomognu jer izazvaju reakcije u mozgu slične onima koje pokreće sunčeva svetlost.

3. Dajte prioritet svom društvenom životu. Socijalizacija takođe može da pomogne kod simptoma sezonske depresije, tako da planovi da se što više družite sa prijateljima kad zahladni ne može da škodi. iako nam je često privlačnije da ostanemo u toplom domu kad je napolju hladno, interakcija sa ljudima i održavanje tih društvenih veza može zaista da pomogne, ističu psiholozi. Ako nemate mnogo prijatelja slobodnih za druženja možete da nađete i druge aktivnosti, na primer, redovno druženje u književnom klubu.

4. Ishrana treba da bude bogata nutrijentima. Kao i drugi oblici depresije, sezonska depresija može da se pogorša hranom sa visokim sadržajem šećera, masti, prerađenom ili prženom hranom. Stoga se savetuje dosta svežeg voća i povrća i redovno vežbanje jer to su načini da se smanje šanse za razvoj sezonskog afektivnog poremećaja.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo