Tajna najstarije žene na svetu: geni, navike i tri jogurta dnevno
Može li tajna dugovečnosti da stane u čašu jogurta? Život Marije Branjjas Morere, žene koja je živela 117 godina, otkriva fascinantnu kombinaciju gena i zdravih navika
Marija Branyas Morera, žena koja je preminula prošle godine u 117. godini života, bila je najstarija osoba na svetu. Još za života je želela da njeno telo bude predmet naučnih istraživanja, a sada je njen dug život postao ključ za razumevanje tajni dugovečnosti.
Naučnici sa Univerziteta u Barseloni, predvođeni dr Manelom Estelerom, tri godine su proučavali njen genetski materijal i životne navike. Zaključak je jasan: dug život je spoj onoga što nasledimo i onoga kako živimo. Prema Esteleru, odnos gena i navika može da bude i „pola–pola“ - prenosi CBS NEWS.
Geni koji štite i navike koje produžavaju život
Marija je imala izuzetne gene, sa varijantama koje štite od mnogih bolesti i do sada nisu bile primećene kod drugih ljudi. Ali, naučnici naglašavaju da nije sve u genima – njene zdrave navike su bile podjednako važne.
Nikada nije pušila, nije konzumirala alkohol, a njena ishrana je bila bogata ribom, maslinovim uljem i jogurtom. Svakog dana jela je tri čaše običnog jogurta. Upravo jogurt, kažu naučnici, vraća „dobre“ bakterije u creva i pomaže u smanjenju hronične upale – glavnog pokretača starenja i bolesti.
Jogurt kao eliksir
– Dobre bakterije donose prednost ljudskom organizmu – ističe dr Esteler. Iako nije potpuno dokazano da je isključivo jogurt zaslužan za dominaciju korisnih bakterija u njenim crevima, istraživači veruju da je ova navika značajno doprinela njenom zdravlju i vitalnosti.
Marija je na društvenim mrežama često isticala koliko voli jogurt, govoreći da „daje život“ – a njen život je zaista bio dug i zdrav.
Život pun izazova, ali bez bolesti
Rođena 1907. u San Francisku, Marija se sa porodicom preselila u Španiju kada je imala osam godina. Preživela je dva svetska rata i dve pandemije, rodila troje dece i dočekala čak 13 praunučadi.
Uprkos dugom životu, nije bolovala od karcinoma, kardiovaskularnih bolesti ili demencije – bolesti koje su među glavnim uzrocima smrtnosti u poznijem dobu.
Šta je nauka saznala iz njenog života?
Studija, objavljena u prestižnom časopisu Cell Reports Medicine, pokazuje da duboka starost ne mora nužno da znači loše zdravlje. Marijin primer dokazuje da starenje i bolesti nisu neizbežno povezani i da se procesi dugovečnosti mogu proučavati i razumeti na molekularnom nivou.
Ipak, naučnici napominju da je dugovečnost vrlo individualan proces i da se iz jednog slučaja ne mogu izvući univerzalni zaključci. Ali, kombinacija gena i zdravih navika, poput Marijinih, svakako daje najbolju šansu za dug i kvalitetan život.