Naslovna / Zdravlje

Bol i nemoć u rukama, šta da radimo kada nam predmeti ispadaju

Priredio/la: D. T.|9:00 - 10. 09. 2023.

Sindrom karpalnog tunela najčešće se zapaža kod osoba, nešto tanjih zglobova, koje dugo rade za kompjuterom. Stručnjaci naglašavaju da ovaj problem imaju i radnici u proizvodnji koji izvode jednolične pokrete, vozači, poljoprivrednici

Ako ne pomogne šestomesečna konzervativna terapija (fizikalna i medikamenti), sindrom karpalnog tunela se leči operativnim putem Foto: Shutterstock

Bol i nemoć u rukama i osećaj trnaca, mogući su simptomi sindrom karpalnog tunela koji je posledica pritiska na nerv medianus u karpalnom tunelu. Karpalni tunel je prostor između tetiva kroz koji se proteže živac nervus medianus. Kada dođe do pritiska na ovaj nerv, uzak prostor karpalnog tunela se dodatno sužava i javljaju se bolovi u ručnom zglobu. Sve je praćeno i osećajem nemoći u rukama, zbog koje pacijenti nisu u mogućnosti da obavljaju svakodnevne poslove.

Bol i nemoć u rukama povezuju se sa napornim jednoličnim radom

Sindrom karpalnog tunela najčešće se zapaža kod osoba, nešto tanjih zglobova, ženskog pola koje dugo rade za kompjuterom. Stručnjaci naglašavaju da ovaj problem imaju i ranici u proizvodnji koje izvode jednolične pokrete, vozači, poljoprivrednici, građevinski radnici.

Sindrom karpalnog tunela uočava se kod osoba koje rade poslove koji zahtevaju snažno i učestalo hvatanje predmeta, rad na teškim mašinama i vibrirajućim ručnim alatima.

Problemi mogu biti i posledica osnovne bolesti

Nervus medianus je nerv koji omogućava osećaj palcu, kažiprstu, srednjem prstu i delu domalog prsta. Do pritiska ne nerv ne mora samo da dođe zbog naprezanja ručnog zgloba, stanje može da bude i posledica bolesti kao što su artritis, giht, dijabetes,  infekcije. Problemi su mogući i posle teških povreda zgloba ruke.

Simptomi sindroma karpalnog tunela ispoljavaju se osećajem utrnulosti i peckanja u prstima. Moguće je oticanje i nelagodnost u rukama i prstima. Osećaj slabosti često se javlja pri hvatanju predmeta. Pojedini pacijenti se bude tokom noći i imaju potrebu da „protresu“ ruke, a ujutro su prsti utrnuli.

Kako se dijagnostikuje sindrom karpalnog tunela?

Stanje dijagnostikuje lekar specijalista fizikalnim pregledom ruku i zglobova. Dijagnoza se potvrđuje ultrazvukom ručnog zgloba, rendgenom, moguće je da će nekada biti potrebna i magnetna rezonanca.

Tinelov test sprovodi se tapkanjem nerva karpalnog tunela, kako bi se utvrdilo da li ova aktivnost izaziva osećaj peckanja u prstima. Durkanov test radi se tako što doktor sa oba palca pritiska nerv, kako bi utvrdio postojanje bola, utrnulost, peckanje.

Kako da sprečimo bol i nemoć u rukama?

Nema jasnih načina na koje možemo da sprečimo sindrom karpalnog tunela, stručnjaci naglašavaju da ipak postoje neki „mali trikovi“ uz čiju pomoć možemo da umanjimo stres u rukama i zglobovima ruku.

Preporuka je da pokušamo da poslove radimo sa manje pritiska na prste. Potrebno je da pravimo česte i kratke pauze. Savet je da povremeno nežno istegnemo ili savijemo zglobove ruku, posebno ako radimo na vibrirajućim mašinama koje zahtevaju i jak pritisak rukama. Male pauze, ma koliko nam možda delovale beznačajno, mogu na kraju radnog dana olakšati osećaj bola i nelagode u rukama.

Utoplite ruke

Izbegavajte naglo savijanje ručnog zgloba prema gore ili dole, najbolji je opušten srednji položaj. Preporuka je i da vodimo računa o položaju tela, nepravilno držanje savija ramena, dovodi do pritiska na mišiće i nerve vrata. Bolovi se mogu proširiti kroz ruke u ručni zglob i prste.

Stručnjaci savetuju i da nam ruke budu utopljene ako radimo u hladnom okruženju. Ukoliko nije moguće da izbegnemo niske temperature, potrebno je da pokušamo da posao obavljamo u rukavicama bez prstiju koje bi ipak mogle da utople šake i ručne zglobove.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo