Zdravlje

Hormonska terapija kontroliše simptome menopauze, ali i usporava biološko starenje

Priredio/la: I. V.

Tempo biološkog starenja sporiji je za žene koje su započele hormonsku terapiju nakon 55. godine, ipak - ovakav tretman ne preporučuje se svima

Hormonska terapija može da pomogne u kontrolisanju simptoma menopauze poput valunga i suvoće vagine, ali, novo istraživanje otkriva da može da ima još jednu iznenađujuću korist –  usporava biološko starenje. Prema novoj studiji, objavljenoj na JAMA Network Open,  žene koje su koristile hormonsku terapiju bile su biološki mlađe od onih koje je nikada nisu probale. Istraživači su otkrili da je tempo biološkog starenja bio sporiji za žene koje su započele hormonsku terapiju nakon 55. godine ili su je koristile četiri do osam godina.

Hormonska terapija ublažava simptome menopauze

Menopauza je prirodni deo starenja i označava kraj ženskog menstrualnog ciklusa. Obično se dešava oko 51. godine, nakon prelaznog vremena (perimenopauze) koje može da traje 7 do 14 godina. Tokom ovog perioda, nivoi hormona fluktuiraju, izazivajući neprijatne simptome kao što su valunzi, depresija, bol tokom seksa i poremećaji sna.

Neke žene koriste hormonsku terapiju ili terapiju zamene hormona za ublažavanje simptoma menopauze. Međutim, hormonske terapije mogu da povećaju rizik od određenih karcinoma, krvnih ugrušaka, srčanog i moždanog udara, tako da se ovi tretmani ne preporučuju svima. 

Da li žena brže stari nakon menopauze?

Tokom menopauze, jajnici prestaju da proizvode jajne ćelije i hormone, posebno estrogen i progesteron. Studija iz 2016. godine dovela je u vezu ove hormonske promene sa ubrzanim biološkim starenjem i otkrila da raniji ulazak u menopauzu takođe ubrzava proces starenja. Ali, nova studija pokazuje da hormonska terapija može da uspori ovaj proces. Međutim, s obzirom na to da je reč o opservacionoj studiji, ona ne dokazuje da hormonska terapija direktno usporava biološko starenje.

Menopauza može da dovede do mnogih bioloških promena koje smanjuju nečiji kvalitet života, uključujući probleme sa pamćenjem i veći rizik od infekcije urinarnog trakta, bolesti srca i osteoporoze (gubitak gustine kostiju). Dok su dokazi o prednostima hormonske terapije za srčana oboljenja različiti, poznato je da takva vrsta terapije pomaže u zaštiti od osteoporoze.

– Maksimalna debljina kosti je u periodu između 18. i 20. godine i nakon toga polako i postojano opada. Ubrzava se u menopauzi u odsustvu hormonske menopauze – ističe dr  Robert P. Kauffman, profesor akušerstva i ginekologije na Texas Tech University Health Sciences Center School of Medicine. 

Može li hormonska terapija da utiče da izgledamo i osećamo se mlađe?

Na mnoge žene, menopauza i nizak nivo estrogena utiču da koža postane suva i opuštena, a vidljiv je i gubitak kose. Ograničene opservacione studije ukazuju da hormonska terapija može da pomogne da se preokrenu znakovi starenja kože, ali je potrebno više istraživanja kako bi se to potvrdilo.

– U savremenoj praksi ne bi bilo prikladno prepisivati hormonsku terapiju kako bi se sprečile bore ili na drugi način žene izgledale mlađe – naglašava dr Kauffman, ali ne krije da je primetio da se ovom terapijom kod nekih žena poboljšalo zdravlje kože.

Iako hormonska terapija možda neće učiniti da izgledate mlađe, ona može da ublaži simptome menopauze i može da pomogne u poboljšanju sna i raspoloženja za neke žene koje se zbog terapije osećaju odmornije. Žene sa poremećajima sna zbog valunga ili bolova u kostima često navode da im hormonska terapija pomaže da „rabistre misli“ a to ima smisla nakon što se kvalitet sna poboljša – podvlači dr Kauffman.