Foto: Nisu samo uvećani limfni čvorovi na vratu mogući znak upozorenja na hematološke malignitete Foto: Shutterstock
Nacionalni dan borbe protiv limfoma, HLL (hronična limfocitna leukemija) i MPN (mijeloproliferativne neoplazme) posvećen je podizanju svesti javnosti o bolestima, simptomima i aspektima koji mogu značajno uticati na stanje pacijenata u toku lečenja i oporavka. Uspostavljen je pre pet godina zajedničkom inicijativom Srpske limfomske grupe, strukovnog udruženja i Udruženja obolelih od limfoma LIPA i obeležava se poslednje nedelje marta.
I ove godine pacijenti i lekari su zajedno želeli da ukažu na značaj ranog otkrivanja ovih bolesti, prepoznavanja simptoma i adekvatnog lečenja pacijenata.
Tako su na konferenciji za novinare održanoj u Press centru UNS-a o značaju ranog otkrivanja, adekvatnog lečenja i značaju očuvanja mentalnog zdravlja, govorili su prof. dr Predrag Đurđević (direktor Klinike za hematologiju KC Kragujevac), doc. dr Zorica Cvetković (načelnica hematološkog odeljenja KBC Zemun), Uroš Rajaković (psihoterapeut) i Maja Marković (zakonski zastupnik Udruženja LIPA).
Foto: Press centar UNS/Udruženje Lipa
Uprkos tome što ovi maligniteti čine više od 7 odsto svih karcinoma u svetu, pacijenti i dalje kasne sa odlaskom lekaru, zbog nespecifičnih simptoma. Bolesti predstavljaju klinički, patološki i biološki veoma heterogenu grupu hematoloških maligniteta.
Njihov klinički tok je izuzetno varijabilan, u rasponu od sporo rastućih (indolentnih) formi bolesti, koje ne zahtevaju lečenje, do formi koje brzo napreduju (agresivne), koje često mogu biti rezistentne na terapije.
Otkrivanje i započinjanje lečenja u što ranijoj fazi bolesti kada se dijagnostikuje limfom sprečava ozbiljnije zdravstvene komplikacije ili progrediranje bolesti. Samim tim i šanse za izlečenjem su veće. Međutim, ukoliko nije uključena adekvatna terapija, limfom može završiti letalno. Danas postoje inovativni terapijski modaliteti, čijom primenom su šanse za izlečenjem ovih bolesti mnogo veće.
– Uvođenjem savremenih terapija na listu lekova, RFZO je napravio neverovatan pomak za neke karcinome. Ali, i dalje imamo maligne bolesti, poput velikog broja hematoloških maligniteta (non-hočkinski limfomi, odnosno agresivni difuzni B krupnoćelijski limfomi, Hočkinov limfom, policitemija vera (PV), hronična limfocitna leukemija/HLL), kod kojih nisu dostupni inovativni lekovi ili ih nije moguće dobiti nijednim mehanizmom – istakli su predstavnici pacijenata i lekari.
U udruženju LIPA naglašavaju da je kod bolesnika bez obzira na formu bolesti, neophodno uvesti najefikasniju terapijsku opciju za lečenje u svim linijama, naročito u prvoj, kada bi ishodi lečenja bili najbolji i kada su šanse da se spreči pojava relapsa i očuva kvalitet života najveće. Zato je od izuzetne važnosti dostupnost inovativnih terapija, idealno u što ranijim stadijumima bolesti – tamo gde inovativna terapija može da da najbolje rezultate i najbolje ishode lečenja.
Pored ishoda lečenja, ne smeju se zaboraviti ni neželjeni efekti terapija, koji su kod onkoloških pacijenata često stavljeni u drugi plan.
Zato primena inovativnih terapija može značajno pomoći u redukciji ozbiljnih neželjenih efekata koji se razvijaju primenom dosadašnje terapije kao što su: plućna toksičnost, sekundarni maligniteti i dugoročni uticaj na fertilitet kod mlađih pacijenata.
Dostupnost inovativnim terapijama omogućila bi našim pacijentima da se nesmetano vrate u društvene i radne tokove i da njihova bolest, vrlo često dobije hronični tok. Treba imati na umu i to da pacijenti koji se ne izleče prvom linijom terapije imaju mnogo lošiju prognozu i moraju biti podvrgnuti agresivnijim vidovima lečenja, naglašeno je na konferenciji.
Živeti sa ozbiljnom i teškom bolešću nije lako i podrazumeva suočavanje sa mnogim problemima i izazovima. U tim trenucima od pomoći može biti razmena iskustava sa pacijentima koji boluju ili su bolovali od iste ili slične bolesti, pa je istom prilikom predstavljen projekat grupne psihološke podrške za pacijente sa ovim ozbiljnim zdravstvenim problemom.
Interesantno je i važno znati da se uvećani limfni čvorovi mohu javiti ne samo na vratu, ispod pazuha i na preponama, već i na glavi i drugim delovima tela. Postoji niz nespecifičnih simptoma, koji su i najznačajniji razlog kasnog javljaja lekaru. To su:
Niska, pa visoka temperatura koja traje neko vreme, pojavljuje se ponovo i nestaje, mogla bi da bude jedan od simptoma limfoma.
Iako nije neuobičajeno da se osećamo umorno kada smo premoreni ili nismo dobro spavali, neobjašnjivi umor koji ne prolazi i utiče na svakodnevne aktivnosti takođe može biti simptom limfoma.
Noćno znojenje je čest simptom limfoma. Jako znojenje tokom dana takođe može da se desi, ali nije tako često.
Neobjašnjivi gubitak kilograma možda je posledica nekog malignog oboljenja, među kojima su i limfomi.