Kada glavobolja može biti znak za uzbunu? Neurolozi otkrivaju tegobe koji zahtevaju hitan pregled

Priredio/la: D. T.    
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

Većina benignih glavobolja će proći posle primene analgetika koji se kupuju bez receptaili ako popijemo malo vode i na kratko legnemo

Stresan dan, promene vremena, nedostatak vode, preskakanje obroka, neki su od najčešćih razloga za pojavu glavobolje. Bol koji može da se širi i na vratni deo tela, mučnina, nelagodnost, glavne su manifestacije ove dosta česte tegobe. Doktori kažu da su glavobolje u više od 90 odsto slučajeva benigne prirode, to jest nisu posledica većeg zdravstvenog problema. Kod manjeg broja pacijenata glavobolje mogu da budu manifestacija i ozbiljnog i po život ugrožavajućeg stanja, posebno su opasne ako se jave iznenada i ispolje veoma snažnim bolom.

Kada je potrebno da se javimo lekaru opšte prakse?

- U slučaju da se glavobolje javljaju više od dva puta nedeljo, ako one postaju sve teže, savet je da se obarite lekaru opšte prakse, koji će vas ako je potrebno uputiti na neurološki pregled - kaže dr Bushra Malik, specijalizovana za lečenje glavobolja.

Kada su glavobolje hitno medicinsko stanje?

Glavobolje mogu da budu i simptom koji nas upozorava da nam je potrebna hitna medicinska pomoć. Dr Malik naglašava da u ovim slučajevima obavezno dođemo na pregled.

  •  Jaka i iznenadna glavobolja, pacijenti je opisuju kao najgoru moguću u životu
  •  Jaka i iznenadna glavobolja praćena ukočenošću vrata
  • Jaka glavobolja koja se ispoljava i osećajem mučnine, povraćanjem ili visokom temperaturom
  • Jaka glavobolja uz konfuziju, gubitak svesti, slabost, poremećaj vida (dvostruke slike)
  • Glavobolja posle povrede glave
  • Glavobolja praćena slabošću ili gubitkom osećaja u bilo kom delu tela
  • Glavobolja praćena otežanim disanjem, kratkim dahom

Šta sve može da se krije iza jakih glavobolja?

U slučaju jake glavobolje, praćene osećajem umora, povišenom temperaturom, noćnim znojenjem, dvostrukim vidom, moguće je da imamo infekciju ili povećan pritisak u mozgu, kaže dr Linda Vendel, neurolog u Mount Auburn Hospital.

Intrakranijalni pritisak

Pritisak cerebrospinalne tečnosti unutar lobanje na moždano tkivo, određuje se kao intrakranijalni pritisak. Normalne vrednosti intrakranijalnog pritiska u ležećem položaju i mirovanju iznose 7 do 15 mmHg (milimetrima živinog stuba). U slučaju traume mozga može da dođe do povišenog intrakranijalnog pritiska.

Ukoliko se pravovremeno ne leči, intrakranijalna hipertenzija može da dovede do kome i smrti. Stručnjaci ističu da ne mora da postoji opšta zakonitost između skoka intrakranijalnog pritiska i neurološkog oštećenja.

Meningitis

Glavobolja je jedan od glavnih simptoma meningitisa - upale mekih moždanica (meninga), koje obavijaju moždano tkivo i kičmenu moždinu. Reč je o akutnoj, infektivnoj i često životno ugrožavajućoj bolesti koja je uzrokovana delovanjem virusa, bakterija i drugih mikroorganizama.

Meningitis se ispoljava glavoboljom, povišenom temperaturom i ukočenim vratom.

- Ovaj bol nije isti kao kada zategnemo mišiće na jednoj strani vrata ili kao bol koji se javlja kod tenzione glavobolje - kaže dr Pol Ricoli, Graham Headache Center.

Glavobolje i starenje

U slučaju da imamo više od 50 godina i da su glavobolje sve učestalije, postoji mogućnost da su te glavobolje posledica nekog drugog zdravstvenog problema.

- Kako starimo, veća je verovatnoća da su glavobolje povezane sa drugim zdravstvenim tegobama - smatra dr Vendel.

Tumor na mozgu

Glavobolje koje se pogoršavaju kada legnemo, posle vežbanja, kašlja, menjanju intrakranijalni pritisak (pritisak cerebrospinalne tečnosti unutar lobanje na moždano tkivo) i dovode do bola, moraju da se ispitaju, jer mogu da budu posledica više različitih uzroka. U najređim slučajevima i simptom tumora na mozgu, kaže dr Vendel.

Tumor mozga može da pritiska nerve i krvne sudove i dovede do glavobolje. Stručnjaci upozoravaju da ipak posebno obratimo pažnju i na ove simptome: stalan bol, koji se ipak razlikuje od bola kod migrene ili tenzione glavobolje. Bol u glavi je jak u jutarnjim satima, posle buđenja, praćen povraćanjem, javljaju se i neurološki simptomi, bol je jači pri promeni položaja tela, pri kašlju. Lekovi ne pomažu. Naravno, svi ovi simptomi uglavnom su posledica neke druge bolesti, ipak o čemu se tačno radi najbolje će znati stručnjak posle detaljne dijagnostike.

Većina benignih glavobolja će proći posle primene analgetika koji se kupuju bez recepta ( acetaminofen, ibuprofen, naproksen) ili ako popijemo malo vode i na kratko legnemo.

- Generalno, trebalo bi da dođe do olakšanja posle primene lekova protiv bolova, ako se stanje ne popravlja, već naprotiv glavobolja postaje sve jača, obratite se lekaru - kaže dr Vendel.

Moždani udar

U slučaju da je glavobolja praćena i promenama vida, otežanim govorom, utrnulošću i slabošću dela tela, konfuzijom, moguće je da se radi o moždanom udaru.

- Moždani udar je hitno stanje koje ne mora da bude praćeno svim ovim simptomima. Neki pacijenti nemaju glavobolju, ali svaki neurološki simptom, posebno kada pogađa samo jednu stranu tela je poziv na hitno reagovanje - napominje dr Vendel.

Pucanje aneurizme

Glavobolja koja se opisuje kao najgora moguća u životu, može da bude i simptom još jednog veoma opasnog stanja - pucanja aneurizme.

Lekari objašnjavaju da je aneurizma proširenje krvnog suda nastalo rastezanjem njegovog zida, zbog čega krvni sud dobija oblik kese koja stoji uz krvni sud.

Aneurizme veće od jednog centimetra mogu da pristnu moždano tkivo i dovedu simptoma bola, obično iza očiju, poremećaja vida, duple slike. Ako dođe do pucanja aneurizme nastaje krvarenje – izliv krvi na mozak takozvani hemoragični infarkt. Lekari napominju da je pucanje aneurizme hitno stanje. Simptomi su pre svega iznenadna i vrlo jaka glavobolja, mogući su i gubitak svesti, epi napad, konfuznost, ukočen vrat. Pacijentu smeta svetlost, moguće je da dođe do proširenja zenice sa spuštenim kapkom na jednoj strani glave. Pucanje aneurizme kao i moždani udar su životno ugrožavajuća stanja koja traže hitno reagovanje, što pre javljanje na pregled i lečenje, kako bi se izbegle potencionalno ozbiljne posledice.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>