Srčani problemi kod mladih u porastu: novi saveti lekara za kontrolu krvnog pritiska
Visok krvni pritisak sve češće pogađa mlade – stručnjaci upozoravaju na „tihog ubicu“ koji ne bira godine
Visok krvni pritisak više nije problem samo starijih. Najnovije smernice Američkog udruženja za srce upozoravaju da hipertenzija sve češće pogađa mlade odrasle, pa čak i decu i adolescente. Stručnjaci zato apeluju da se na vreme uvedu mere prevencije, jer posledice mogu biti ozbiljne – od srčanih bolesti i moždanog udara, do oštećenja bubrega, demencije i kognitivnog pada.
Koliko je problem raširen?
Prema procenama, čak četvrtina mladih od 18 do 39 godina ima povišen krvni pritisak (iznad 130/80 mmHg). Još alarmantnije, značajan procenat dece i tinejdžera (od 8 do 19 godina) već pokazuje znake hipertenzije. U celini, polovina odraslih Amerikanaca ima visok pritisak, a svake godine on je primarni ili prateći uzrok u više od 685.000 smrtnih ishoda.
CDC izveštaj iz 2024. pokazuje da 47,7% odraslih starijih od 18 godina ima hipertenziju, a čak 40% njih toga nije ni svesno – što znači da se ne leče i da su u većem riziku od komplikacija.
Novi alati i smernice
Po prvi put od 2017. godine, AHA je ažurirala preporuke, sa jasnim naglaskom na prevenciju. Uveden je alat PREVENT (Predicting Risk of Cardiovascular Disease Events), kalkulator koji procenjuje rizik od srčanih bolesti u narednih 10 i 30 godina kod osoba između 30 i 79 godina.
On u obzir uzima pol, godine, krvni pritisak, nivo holesterola, druge zdravstvene pokazatelje, pa čak i poštanski broj kao odraz socijalnih faktora rizika.
Smernice donose i nova uputstva o lekovima – uključujući primenu GLP-1 terapije kod gojaznih pacijenata sa hipertenzijom – kao i preporuke za bezbedno lečenje visokog pritiska pre, tokom i posle trudnoće.
Ishrana i životne navike
Kada je reč o ishrani, naglašava se:
- Ograničiti unos soli na manje od 2.3 g dnevno, idealno do 1.5 g.
- Umesto obične kuhinjske soli koristiti kalijumove zamene, posebno kod onih koji sami pripremaju obroke.
- Usvojiti DASH dijetu, bogatu voćem, povrćem, integralnim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima, semenkama, ribom i nemasnim mlečnim proizvodima.
Kada je reč o alkoholu, preporuka je ne piti, ili ograničiti unos na najviše dve čaše dnevno za muškarce i jednu za žene.
Prevencija: ključne promene u životnom stilu
Stručnjaci ističu da je najvažnije:
- Održavati odgovarajući telesnu težinu.
- Vežbati najmanje 75 do 150 minuta nedeljno, uz kombinaciju kardio treninga i vežbi snage.
- Upravljati stresom – fizičkom aktivnošću, ali i tehnikama opuštanja kao što su meditacija, joga ili kontrolisano disanje.
Zašto je hipertenzija „tihi ubica“?
Najveći problem je što povišen pritisak najčešće ne daje nikakve simptome. Tek u ekstremnim slučajevima (kriza preko 180/120 mmHg) mogu se javiti glavobolja, palpitacije i krvarenje iz nosa – tada je reč o hitnom stanju.
Uprkos dostupnim terapijama, kontrola bolesti je slaba: samo 21% obolelih uspeva da održi pritisak u zdravim granicama. Posebno zabrinjava što samo 14% mladih leči hipertenziju, dok je kod starijih taj procenat znatno veći.
Potrebno je što ranije otkriti problem
Hipertenzija je sve češća među mladim ljudima, a posledice mogu biti smrtonosne. Najnovije preporuke jasno poručuju – što ranije prepoznamo i počnemo da kontrolišemo visok pritisak, to su veće šanse da sprečimo srčane i moždane udare, demenciju i druge teške komplikacije.
Prevencija, zdrave navike i redovne kontrole pritiska – to su tri najjače stvari u borbi protiv „tihog ubicе“.
eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.