Koje su najvažnije analize krvi koje treba uraditi kako bi se dijagnostikovao psorijazni artritis

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Kod psorijaznog artritisa imuni sistem greškom napada sopstveno tkivo, posebno zglobove, tetive i ligamente što izaziva upalu, bol, otok i ukočenost

Psorijazni artritis je hronična, reumatska autoimuna upalna bolest zglobova, koja se javlja kod osoba koje imaju psorijazu - kožnu bolest sa ljuskastim, crvenim promenama. Kod psorijaznog artritisa imuni sistem greškom napada sopstveno tkivo, posebno zglobove, tetive i ligamente što izaziva upalu, bol, otok i ukočenost. Ova bolest najčešće pogađa prste ruku i nogu, kolena, kičmu, kukove i stopala, može izazvati i promene na noktima (udubljenja, zadebljanje, odvajanje/listanje nokta).

Koliko je opasan psorijazni artritis?

Blagi oblici psorijaznog artritisa mogu da izazovu povremene bolove i ukočenost, ali bez trajnih oštećenja. S druge strane, teži oblici, ako se ne leče, mogu da dovedu do:

  • trajnog oštećenja zglobova
  • deformiteta
  • gubitka pokretljivosti
  • hroničnog bola i invaliditeta.

Takođe, psorijazni artritis se dovodi u vezu sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, metaboličkog sindroma i depresije. Dobra vest je da rano otkrivanje i lečenje značajno smanjuju rizik od komplikacija. Terapija obično uključuje nesteroidne antiinflamatorne lekove, biološku terapiju ili ciljane imunomodulatore. Vežbanje, održavanje zdrave telesne težine i izbegavanje stresa takođe pomažu. Uz savremenu terapiju većina pacijenata može da vodi normalan i aktivan život.

Kako se postavlja dijagnoza za psorijazni artritis ?

Psorijazni artritis spada među složenije reumatske bolesti jer ne postoji jedan specifičan test kojim bi dijagnoza mogla da se potvrdi. Umesto toga, lekari koriste kombinaciju kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza i snimanja/slika kako bi postavili dijagnozu i isključili druge bolesti sa sličnim simptomima, poput reumatoidnog artritisa ili gihta.

Proces dijagnostikovanja najčešće započinje u ordinaciji lekara opšte prakse. Pacijenti se najčešće žale na bolove u zglobovima, jutarnju ukočenost ili bol u krstima ili lumbago. Ako osoba istovremeno ima psorijazu, sumnja na psorijazni artritis dodatno je opravdana. Lekar kroz  razgovor (anamnezu) prikuplja podatke o trajanju i intenzitetu tegoba, kao i o okolnostima njihovog nastanka. Ako tegobe traju duže od mesec dana, pacijent se upućuje na osnovne laboratorijske pretrage, a potom i kod reumatologa. I dermatolog se uključuje u dijagnostiku ako su prisutne izražene promene na koži ili noktima.

Koje laboratorijske analize treba uraditi?

Analiza krvne slike ne može sama da potvrdi psorijazni artritis, ali je presudna u proceni upale, isključivanju drugih bolesti i praćenju toka bolesti.

Najvažnije analize krvne slike su:

Brzina sedimentacije eritrocita (SE): pokazuje postojanje i intenzitet upalnog procesa. Što je upala jača, sedimentacija je brža. SE odražava dugoročniji trend bolesti, u rasponu od nekoliko dana do nekoliko nedelja.

C-reaktivni protein (CRP): protein koji se povećava u krvi tokom akutne upale. Za razliku od brzine sedimentacije eritrocita, CRP vrlo brzo reaguje na promene pa je koristan pokazatelj trenutne aktivnosti bolesti. Obe vrijednosti zajedno daju potpuniju sliku o upalnom procesu.

Kompletna krvna slika: omogućuje uvid u stanje krvnih ćelija. Kod bolesnika s dugotrajnim upalnim procesom često se javlja anemija, a broj trombocita može biti povišen.

Reumatoidni faktor (RF) i anti-CCP protivtela: kod psorijaznog artritisa uglavnom su negativni, ali se analiza radi kako bi se isključio reumatoidni artritis.

HLA-tipizacija (antigen HLA-B27): kod određenih bolesnika koristi se za potvrdu genetske predispozicije.

Analiza zglobne tečnosti: punkcijom se uzima mala količina tečnosti iz zahvaćenog zgloba, najčešće kolena. Ako su prisutni kristali mokraćne kiseline, radi se o gihtu, a ne o psorijaznom  artritisu, iako obe bolesti ponekad mogu da se preklapaju.

Lekari podsećaju da ove analize ne služe samo inicijalnoj dijagnozi, nego i za praćenje toka bolesti i proceni delotvornosti terapije.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>