Naslovna / Zdravlje

Vrste endokrinih poremećaja, način lečenja i dijagnostika

Priredio/la: D.T.|15:00 - 02. 11. 2021.

U slučaju da je nivo hormona suviše visok ili nizak, dolazi do endokrinih poremećaja koji utiču na rast i razvoj, metabolizam, seksualne funkcije, raspoloženje

endokrini sistem Dijagnostika endokrinih poremećaja nekada je veoma teška Foto: Shutterstock

Endokrini sistem je sastavljen od žlezda na koje utiču informacije iz unutrašnje ili spoljašnje sredine, a endokrini poremećaji su najčešće isprovocirani tumorima, genetskim faktorima ili hormonskim disbalansom. Endokrinologija je deo medicinske nauke koji proučava hormone. Nepravilnu funkciju hormona i endokrinog sistema leče stručnjaci – lekari endokrinolozi, koji kroz različite tretmane pomažu da se telo vrati u ravnotežu .

Kako nastaju endokrini poremećaji

Endokrine žlezde sintetišu hormone koji nastaju kao odgovor na spoljne ili unutrašnje podsticaje i tako utiču na celokupno ljudsko telo. U slučaju da je nivo hormona suviše visok ili nizak, dolazi do endokrinih poremećaja koji utiču na rast i razvoj, metabolizam, seksualne funkcije, raspoloženje. Endokrini poremećaji mogu biti pravi izazov i za najvećeg stručnjaka. Dijagnostika je nekada teška, zato što mnoga stanja izazivaju slične simptome. Neki od ovih poremećaja se leče, dok drugi zahtevaju doživotnu terapiju.

Regulacija metabolizma, rasta, plodnosti

Endokrini sistem je skup žlezda koje regulišu telesne procese pomoću hormona. Hormoni su hemijski glasnici koji putuju kroz krvotok i utiču na telesne procese.

Osnovni delovi endokrinog sistema su hipotalamus, pinealna žlezda (epifiza), hipofiza, štitne i paratiroidne žlezde, timus, nadbubrežna žlezda, pankreas, jajnici i testisi. Ovi i ostali delovi endokrinog sistema, regulišu niz procesa, zaduženih za metabolizam, rast i reprodukciju.

Uzroci poremećaja

Postoji mnogo uzroka endokrinih poremećaja. Na primer, akromegalija i Kušingov sindrom su rezultat tumora nadbubrežne žlezde ili hipofize. Ovi tumori su obično nekancerozni, ali ipak zahtevaju uklanjanje, kako bi se kontrolisalo stanje.

Problemi s ispravnim funkcionisanjem hipertireoze i hipotireoze su rezultat hormonske neravnoteže, pa je štitna žlezda suviše ili nedovoljno aktivna, to jest ne proizvodi optimalnu količinu tiroidnih hormona.

Nepravilan rad hormona može izazvati i visok nivo hormona androgena kod žena  i uticaji na pojavu sindroma policističnih jajnika. Neka autoimuna stanja, prouzrokovana  su endokrinim problemima. Na primer, dijabetes tipa 1 je posledica nepravilnog rada imunološkog sistema koji uništava ćelije pankreasa zadužene za proizvodnju insulina. Gravesova bolest je autoimuni poremećaj i najčešći je uzrok hipertireoze.

Najučestaliji endokrini poremećaji

Šećerna bolest (diabetes mellitus) je čest endokrini poremećaj i hronična bolest kada telo, ili ne proizvodi, ili ne koristi na pravi način hormon pankreasa – insulin. Insulin kontroliše nivo šećera (glukoze) u krvi i u ćelijama. Postoji dijabetes 1 i dijabetes 2. Najčešći simptomi dijabetesa su pojačana žeđ i mokrenje, jak osećaj gladi, neočekivani gubitak telesne težine, utrnulost šaka i stopala, umor, zamagljen vid. Dijabetes se leči promenama životnih navika i lekovima. Ljudi oboleli od dijabetesa koriste lekove, kako bi regulisali nivo glukoze.

Hipertireoza

Hipertireoza nastaje kada štitna žlezda proizvodi previše hormona. Stanje ima nekoliko mogućih uzroka, uključujući upalu štitne žlezde ili Gravesovu bolest. Hormoni štitne žlezde tiroksin – tetrajodtironin, T4, trijodtironin T3 i kalcitonin zaduženi su za regulaciju potrošnje energije. Ukoliko oni ne rade dobro – mogući su simptomi kao što su ubrzan i neujednačen rad srca, nesanica, nervoza, umor, slaba regulacija telesne temperature, gubitak kilograma i pored pojačanog apetita, često pražnjenje creva, struma na vratu. Lečenje zavisi od uzroka bolesti, izraženosti simptoma i opšteg zdravlja osobe. Terapija uključuje upotrebu lekova, terapiju radiojodom ili operaciju štitne žlezde.

Hipotireoza

Hipotireoza se javlja kada štitna žlezda ne proizvodi dovoljne količine hormona. Ovo je najčešći poremećaj štitne žlezde. Simptomi hipotireoze su umor, osećaj hladnoće, spušteni kapci i otok lica, usporen govor, suva koža, grčevi u mišićima, konfuzija, gojenje, trnci u rukama. U cilju lakšeg kontrolisanja simptoma, lekar može savetovati lečenje dodatnim dozama tiroidnih hormona, kako bi se lakše kontrolisali simptomi.

Kušingov sindrom

Kušingov sindrom nastaje usled povišenog nivoa hormona kortizola, koji pomaže telu da reaguje na stres, reguliše metaboličke procese i održava krvni pritisak. Simptomi ove bolesti su gojenje, i to pre svega u gornjem delu tela i u predelu lica i vrata, „grba“ na leđima, tanki prsti šaka i stopala, pojačan rast kose, slabost mišića, zamagljen vid, smanjena seksualna želja i pad nivoa plodnosti, lako dobijanje modrica i strija. Ovo stanje se leči operacijom, kojom se uklanja tumor.

Akromegalija

Kada naše telo luči suviše hormona rasta javlja se akromegalija. Pacijent dobija na visini, kosti preterano rastu, kao i drugi organi. Usled bolesti ruke i stopala bolesnika su natečene, lice postaje drugačije, dolazi do promena na kostima lica i vilice koja postaje izbačena unapred, glas je dublji. Stanje se leči medikamentima, operacijom i radio-terapijom u cilju smanjenja tumora, koji uzrokuje bolest.

Sindrom policističnih jajnika

Usled neravnoteže reproduktivnih hormona mogu nastati problemi u jajnicima u vidi sindroma policističnih jajnika. Simptomi ovog sindroma su neredovne menstruacije, preterana maljavost, akne, povećanje telesne težine ili poteškoće da se izgube kilogrami. U lečenju se koriste hormonske pilule i metformin, lek koji se koristi i za lečenje dijabetesa.

Dijagnostika

Endokrini poremećaji izazivaju širok spektar simptoma, od kojih se mnogi preklapaju sa simptomima drugih stanja. Usled toga, dijagnostika nekada može biti komplikovana i zahtevati primenu više testova, kako bi se utvrdio tačan uzrok stanja. U analizama se testira urin, krv, moguće je i genetsko testiranje, ispituje se nivo hormona, nekada je potrebna i magnetna rezonanca.

Potrebno je da potražite pomoć, ako se neki od navedenih simptoma pogoršavaju i ometaju svakodnevno funkcionisanje. Velika većina endokrinih poremećaja je izlečiva, ali neka stanja zahtevaju doživotnu terapiju.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo