Distonija ili nekontrolisano skupljanje mišića – koje delove tela pogađa i kako se leči
Priredio/la: I. V.
Grčevi mišića uzrokuju nekontrolisanje cimanje vrata napred-nazad, brzo treptanje, otežan govor...
Praksa je pokazala da bolest na različite ljude utiče na različite načine Foto: Shutterstock
Distonija je poremećaj pokreta u kojem se naši mišići nekontrolisano skupljaju, što dovodi do ponavljanja ili abnormalnih pokreta. Stanje može uticati na jedan deo našeg tela (fokalna distonija), dva ili više susednih delova, odnosno grupu mišića (segmentna distonija) ili sve delove našeg tela (opšta distonija). Grčevi mišića mogu da budu blagi, ali i teški, mogu da budu bolni i da ometaju obavljanje svakodnevnih zadataka. Lek za distoniju ne postoji, ali neki medikamenti mogu da ublaže simptome. S druge strane, hirurgija se ponekad koristi za onemogućavanje ili regulisanje nerava ili određenih regiona mozga kod ljudi sa teškom distonijom, kojoj su žene sklonije od muškaraca.
Distonija na različite načine utiče na ljude, a ovo su glavni simptomi
Distonija na različite ljude utiče na različite načine. Kontrakcije mišića mogu:
da počnu od jedne oblasti, kao što su noga, vrat ili ruka. Fokalna distonija, koja počinje nakon 21. godine, obično kreće od vrata, ruke ili lica i teži da ostane fokalna ili segmentalna. Javljaju se tokom određene radnje, kao što je pisanje rukom
Vrat (cervikalna distonija). Kontrakcije dovode do toga da se glava neprestano okreće na jednu stranu, ili da se povlači napred ili nazad, ponekad izazivajući bol.
Očni kapci. Brzo treptanje ili nevoljni grčevi dovode do zatvaranja očiju (blefarospazmi) i otežavaju nam vid. Grčevi obično nisu bolni, ali mogu da se povećaju kada smo na jakom svetlu, pod stresom ili u interakciji sa ljudima. Oči takođe mogu da postane suve.
Vilica ili jezik (oromandibularna distonija). Može se javiti nejasan govor, balavljenje, poteškoće sa žvakanjem ili gutanjem. Oromandibularna distonija može da bude bolna i često se javlja u kombinaciji sa cervikalnom distonijom ili blefarospazmom.
Govorni aparat i glasne žice (spazmodična distonija). Može se javiti prodoran ili tih, šaptajući glas.
Ruka i podlaktica. Neke vrste distonije se javljaju samo dok obavljamo aktivnost koja se ponavlja, kao što je pisanje rukom (distonija pisca) ili sviranje određenog muzičkog instrumenta (muzičarska distonija). Kada posetiti doktora Rani znaci distonije su često blagi, povremeni i povezani sa određenom aktivnošću. Obratite se svom lekaru ako osećate nevoljne kontrakcije mišića.
Zašto nastaje distonija?
Tačan uzrok pojave distonije nije poznat. Ali, naučnici ističu da može da se dovede u vezu sa izmenjenom komunikacijom nervnih ćelija, u nekoliko regiona mozga. Takođe, neki oblici distonije su nasledni. Distonija može da bude simptom druge bolesti ili stanja, kao što su:
Tumor mozga ili određeni poremećaji, koji se razvijaju kod nekih ljudi obolelih od karcinoma (paraneoplastični sindromi)
Nedostatak kiseonika ili trovanje ugljen-monoksidom
Infekcije, kao što su tuberkuloza ili encefalitis
Reakcije na određene lekove ili trovanje teškim metalima.
Koje komplikacije može da izazove ova bolest?
Distonija može da uzrokuje niz dodatnih komplikacija, a fizičke smetnje, koje utiču na obavljanje svakodnevnih aktivnosti ili specifičnih zadataka, su:
Poteškoće sa vidom koje utiču na naše očne kapke
Poteškoće sa pokretljivošću vilice, gutanjem ili govorom
Bol i umor, zbog stalne kontrakcije mišića
Depresija, anksioznost i socijalna izolacija.
Kako se leči distonija?
Postoji nekoliko opcija lečenja distonije. Lekar će odrediti tok lečenja na osnovu vrste distonije i njene težine. Nedavno uveden tretman, na primer, je botulinum toxin, Botox ili Xeomin. Toksin se ubrizgava u zahvaćeni mišić, tamo blokira efekat hemijskog acetilholina, koji proizvodi mišićne kontrakcije. Injekciju je potrebno primiti otprilike svaka tri meseca.
Kada zbog distonije neko postane invalid, duboka stimulacija mozga je takođe jedna od opcija lečenja. Elektroda se implantira u određeno područje u mozgu, zatim se povezuje sa stimulatorom na baterije, ugrađenim u grudi. Elektroda prenosi električne impulse, koje stvara stimulator, do regiona mozga kako bi se smanjile mišićne kontrakcije. Doktor reguliše frekvenciju i intenzitet električnih impulsa.