Naslovna / Zdravlje

Alchajmerova bolest i demencija povezani su sa 8 faktora rizika

Priredio/la: V.St.|12:00 - 09. 06. 2022.

Gojaznost, hipertenzija, pušenje, dijabetes, fizička neaktivnost, donose najeći rizik od pojave Alchajmerove bolesti i demencije

Alchajmerova bolest i demencija Alchajmerova bolest i demencija mogu da se jave ako je osoba gojazna, ima hipertenziju, malo je fizički aktivna, pati od depresije, puši… Foto: Shutterstock

Alchajmerova bolest i demencija javljaju se ukoliko osoba pati od gojaznosti, hipertenzije u srednjim godinama, fizički je neaktivna, pati od depresije, puši, ima nisko obrazovanje, dijabetes i gubitak sluha, kaže nova studija iz SAD-a.

Ovih osam faktora rizika  bili su povezani sa 36,9% slučajeva Alchajmerove bolesti i demencije, u studiji koju su sproveli doktor medicine i filozofije Roh Nianogo sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu i Debora Barns, sa Univerziteta Kalifornije u San Francisku. Treba napomenuti da su se tokom studije faktori rizika razlikovali na osnovu pola, rase i etničke pripadnosti, naveli su oni u svojoj studiji koja je objavljena u časopisu JAMA Neurology

Gojaznost donosi najeći rizik od Alchajmerove bolesti i demencije

Faktori koji su najviše povezani sa Alchajmerovom bolešću i demencijom u SAD bili su gojaznost u srednjim godinama, sa 17,7%; fizička neaktivnost, 11,8% (95% CI 11,7-11,9); i nisko obrazovanje, 11,7% (95% CI 11,5-12,0).

Objavili smo sličnu studiju pre nešto više od 10 godina, a najvažniji faktori rizika tada su bili fizička neaktivnost, depresija i pušenje. Danas, tri najveća faktora rizika su gojaznost srednjih godina, fizička neaktivnost i nisko obrazovanje. Ovo je važno jer sugeriše da bi sve veći broj ljudi koji su gojazni  mogao imati veliki dugoročni uticaj na stope demencije, rekla je doktorka Barns.

Pošto ne postoji efikasan lek za Alchajmerovu bolest i demenciju, prevencija je veoma važna, naglasio je dr Nianogo. Strategije smanjenja rizika mogu biti efikasnije ako ciljaju na faktore rizika veće prevalencije, predložio je on.

Razumevanje koliko faktor rizika igra ulogu u ubrzavanju kognitivnog pada, može pomoći pojedincima da budu proaktivni u rešavanju ovih faktora rizika u ranoj fazi svog života. Takođe, želeli smo da razumemo šta to znači za različite subpopulacije definisane polom i rasom i etničkom pripadnošću, jer to može biti važno za dizajniranje prilagođenih i ciljanih intervencija – rekao je dr Nianogo.

Žene su u većem riziku

Skoro dve trećine ljudi sa Alchajmerom i demencijom u SAD su žene. U poređenju sa starijim odraslim osobama bele rase, kod starijih tamnoputih ljudi je dvostruko veća verovatnoća da će razviti Alchajmerovu bolest i demenciju, a kod starijih osoba iz Latinoameričke zajednice je 1,5 puta veća verovatnoća. Smanjenje rizika bi takođe moglo da pruži važnu priliku za javno zdravlje i prevenciju da pomogne u rešavanju projektovanog povećanja prevalencije demencije, primetili su Nianogo i Barns.

Za ovu studiju, istraživači su prikupili informacije o prevalenci faktora rizika od 378.615 učesnika u CDC (аmerički centar za kontrolu bolesti) sistemu za nadzor faktora rizika ponašanja iz 2018. i izdvojili relativne rizike za svaki faktor iz nedavnih meta-analiza. 

Za svaki od osam promenljivih faktora rizika ispitanici su imali:

  • Gojaznost u srednjim godinama: 17,7 odsto
  • Fizička neaktivnost: 11,8 osto
  • Nisko obrazovanje: 11,7 odsto
  • Hipertenzija u srednjim godinama: 8,8 odsto
  • Depresija: 8,5 odsto
  • Dijabetes: 7,3 odsto
  • Aktivni pušači: 6,0 odsto
  • Gubitak sluha: 2,3 odsto

Hipertenzija  i gojaznost u srednjim godinama života bili su najčešći faktori rizika za pojavu Alchajmerove bolesti i demencije među svim učesnicima, ali je prevalencija varirala u zavisnosti od rase i etničke pripadnosti. 

Nalazi ukazuju na to da su se faktori rizika koji se najviše mogu promeniti povezani sa Alchajmerom i demencijom promenili tokom protekle decenije i razlikuju se na osnovu pola, rase i etničke pripadnosti, rekli su istraživači. Važno je napomenuti da su ovi nalazi uglavnom zasnovani na opservacionim studijama. Iako bi mogli da odražavaju ono što se zaista dešava, mogli bi da odražavaju i efekat drugih faktora koji nisu uzeti u obzir u studiji. Potrebni su rigorozniji dizajni studija da bi se bacilo više svetla na ovo važno pitanje.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo