Naslovna / Zdravlje

Kako visina utiče na naše zdravlje

Priredio/la: S.St.|13:00 - 16. 05. 2023.

Prosečna visina muškaraca u Srbiji je 180,7 centimetara, dok je za žene to 168,3 centimetra. Oni koji su viši ili niži od proseka možda će primetiti nekoliko prednosti i nedostataka svoje visine

visina i zdravlje Studije pokazuju da naša visina može da poveća ili da smanji verovatnoću da ćemo imati određene zdravstvene probleme Foto Shsutterstock

Naša visina povezana je sa našim zdravljem. Iako visina, ili njen nedostatak, ne uzrokuje nikakva zdravstvena stanja, studije pokazuju da može da poveća ili da smanji verovatnoću da ćemo imati određene probleme.

Rak manje verovatan kod osoba visine ispod proseka

Neka istraživanja pokazuju da ispodprosečna visina može značiti da imate manje šanse da dobijete neke vrste raka. Na primer, studija na više od 100.000 žena u Evropi i Severnoj Americi pokazala je da je manja verovatnoća da će niže žene dobiti rak jajnika. Druga studija u koju je bilo uključeno više od 9.000 Britanaca između 50 i 69 godina pokazala je da niži muškarci imaju manje šanse da dobiju rak prostate.

Dijabetes

Dužina naših nogu može biti povezana sa našim šansama da dobijemo dijabetes tipa 2. Na osnovu petogodišnjih podataka o više od 6.000 odraslih, naučnici smatraju da je manja verovatnoća da će visoki ljudi dobiti dijabetes tipa 2. Nije jasno zašto su to dvoje povezani, ali jedna pretpostavka je da je nizak rast znak loše ishrane ili drugih problema sa metabolizmom pre rođenja ili tokom detinjstva.

Bolest srca verovatnija kod nižih osoba

Naučnici nisu sigurni tačno zašto, ali ljudi koji su niži od 160 centimetara imaju oko 50 odsto veću verovatnoću da dobiju koronarnu bolest od onih koji su visoki 172 centimetra ili viši. Razlog može biti loša ishrana ili infekcije pre rođenja ili u detinjstvu koje utiču na rast. Takođe može biti da geni utiču i na visinu i na šanse za srčane probleme kasnije u životu.

Moždani udar

Moždani udar nastaje kada se prekine dotok krvi u deo mozga. Manje je verovatno da će ga doživeti viši ljudi, a ovo se posebno odnosi na one imaju zdravu težinu. Ishrana i druge stvari vezane za zdravlje u detinjstvu koje utiču na to koliko smo visoki mogu biti jedan od razloga za ovu vezu.

Krvni ugrušak

Ovo može biti ozbiljno stanje, posebno ako se formira u velikoj veni ili putuje u pluća. Istraživači ne mogu da objasne zašto, ali studije pokazuju da što ste niži, manja je verovatnoća da ćete imati krvni ugrušak u veni. Ljudi koji su visoki 152 centimetra ili niži imaju najmanje šanse za njegov nastanak.

Alchajmerova bolest i naša visina

Visina može biti prednost kada je u pitanju ova vrsta demencije, posebno za muškarce. Jedno istraživanje na više od 500 ljudi pokazalo je da muškarci koji su visoki oko 180 centimetara ili viši imaju skoro 60 odsto manje šanse da obole od Alchajmerove bolesti od onih koji su visoki oko 170 centimetara ili niži. Visoke žene takođe mogu imati manje šanse za ovu bolest, ali čini se da povezanost sa visinom kod njih nije tako jaka.

Trudnoća

Kod visokih žena veća je verovatnoća da imaju duže trudnoće nego niže žene. U jednoj studiji, žene visoke 152 centimetra ili niže imale su veću verovatnoću da će se poroditi pre nego što dostignu pun termin od onih visokih 172 centimetra ili više. A na svaki centimetar razlike u visini između dve trudnice, niža žena se porodila jednu petinu dana ranije. Naučnici nisu sigurni zašto je to tako, ali to može biti povezano sa veličinom određenih delova tela, poput karlice ili grlića materice.

Gubitak kose verovatniji kod nižih muškaraca

Studija na više od 22.000 muškaraca iz sedam zemalja pokazala je da niži momci imaju veće šanse da oćelave. Naučnici su tražili promene u specifičnim genima koje mogu povećati šanse muškarca da rano izgubi kosu. Pronašli su četiri koja su povezana i sa ćelavošću muškog obrasca i nižim rastom.

Niži ljudi žive duže

Nekoliko studija sprovedenih tokom godina pokazalo je da niži ljudi imaju tendenciju da žive malo duže od viših ljudi i da imaju manje dugotrajnih bolesti kako stare. Naučnici još proučavaju razloge za ovo, ali neke oblasti koje istražuju su količina oštećenja ćelija tokom vremena, nivoi nekih hormona i veličina nekih organa, poput mozga, jetre i bubrega.

Toplotna iscrpljenost

Niži ljudi imaju manje šanse da im bude pretoplo ili da dožive toplotni udar, što je ozbiljnije stanje. Ovo je uglavnom zato što viši, i teži, ljudi proizvode više telesne toplote. Ako se to dešava brže nego što mogu da ga se reše te toplote, na primer tokom intenzivnog vežbanja, onda to može dovesti do toplotnog udara ili toplotne iscrpljenosti. S druge strane, iz istog razloga, viši ljudi mogu ostati topliji od nižih po hladnijem vremenu.

Donji deo leđa i kukovi bezbedniji kod nižih osoba

Manje je verovatno da će niži ljudi imati bolove u donjem delu leđa ili slomiti kuk. Jedan mogući razlog zašto viši ljudi imaju veće šanse za prelom kuka je njihov visoki centar gravitacije. To ne samo da povećava verovatnoću da će pasti, već zbog toga mogu da udare o zemlju sa većom snagom ukoliko padnu.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo