Kako govore deca i mladi u Srbiji danas, posebno osnovci i srednjoškolci u doba pandemije i svakodnevnog druženja sa računarima i telefonima, da li su još više osiromašili govor? Kako uočiti probleme u izgovoru pojedinih glasova i koliko je za pravilan govor bitno da deca budu više u kontaktu sa roditeljima i drugarima, nego sa računarima? Sve su ovo pitanja koja u određenoj fazi razvoja deteta dolaze pred roditelje.
Sistematskim pregledom uočava se poremećaj artikulacije
– Razvoj izgovora glasova kod svakog deteta je individualan i postepeno se razvija. Neka deca vrlo pravilno artikulišu glasove u ranom uzrastu, dok druga imaju teškoće, kada je u pitanju njihovo savladavanje. Bitno je napomenuti da se usvajanje izgovora glasova odvija po određenom razvojnom redosledu. Neki glasovi se usvajaju pre ostalih. Svaki glas ima normu kada je nervno-mišićna struktura za njegovo formiranje zrela – objašnjava u razgovoru za eKlinika portal logoped Dušan Trbojević i dodaje da je redovnim sistematskim pregledima moguće uočiti problem koji se tiče poremećaja artikulacije, odnosno odstupanja u odnosu na norme govono-jezičkog razvoja.
– Takođe, kada je u pitanju loš izgovor glasova, neophodno je utvrditi uzrok njegovog nastajanja. Sa pune tri godine, ukoliko je dete jezički razvijeno, neophodno je napraviti kontrolu kod logopeda, gde se primenom adekvatnih baterija-testova detektuje broj oštećenih glasova, i u zavisnosti koji su glasovi distorzovani, planira se praćenje – ističe Trbojević.
Najčešći artikulacioni poremećaji kod dece
Kada je reč o najčešćim greškama u izgovoru dece, to podrazumeva nepravilnost, odnosno nemogućnost izgovora pojedinih glasova, a da je pri tom fond reči deteta zadovoljavajući i da je rečenica gramatički adekvatna.
-Ispoljavaju se u vidu nedostatka glasa-omisije, zamene nerazvijenog glasa drugim glasom (supstitucija) i oštećenjem pojedinih glasova – distorzija. Problemi u izgovoru se kreću od lakih smetnji u artikulisanju, do nemogućnosti razumevanja govornog iskaza, što za posledicu može da ima razvijanje negativnog stava u govoru. Najčešći artikulacioni poremećaji kod dece su poremećaj izgovora glasova Č, DŽ, Š, Ž, S, Z, C, Ć, Đ, R, LJ, K i G – priča nam logoped Dušan Trbojević.
Obratite pažnju na izgovor godinu dana pre polaska u školu
Poremećaj glasova je najučestaliji govorno-jezički poremećaj na predškolskom uzrastu i kao takav, čest je uzrok roditeljskih nedoumica da li je vreme da svoje dete odvedu kod logopeda.
– Ima roditelja koji veoma rano primećuju kod svoje dece da ne izgovaraju određene glasove, dok je drugima takav način izgovora simpatičan i često ga podražavaju, tepajući detetu. Postoje i oni koji očekuju da će se takav način izgovora sam od sebe ispraviti, što se uglavnom ne događa i gubi se dragoceno vreme za ranu intervenciju. Godina pre polaska u školu je važan period u kom treba obratiti pažnju na pravilan izgovor glasova, kako kasnije dete ne bi imalo teškoća u usvajanju veština čitanja i pisanja – poručuje čitaocima eKlinika portala Dušan Trbojević.
Redovnim sistematskim pregledima dece u okviru primarne zdravstvene zaštite, kako navodi, mogu da se uoče odstupanja u govornom i jezičkom razvoju. Kada je u pitanju izgovor glasova, logoped Trbojević naglašava da detaljan sistematski pregled u četvrtoj godini može da nam ukaže na odstupanja u artikulacionom razvoju deteta, gde se planira svakako i dalji tretman, u zavisnosti od glasova koji su oštećeni.
Jake emocije kao uzrok mucanja
Mucanje takođe nije retka pojava kod dece. U ranom uzrastu, mucanje se javlja u periodu između 2. i 5. godine života. A kao pojava, mucanje je češća kod dečaka.
– U tom periodu razvoja mucanje nastaje kao posledica ubrzanog misaonog toka, sa jedne i nedovoljnog fonda reči sa druge strane. Povezuje se sa povećanim interesovanjem deteta za svet koji ga okružuje, a kao uzrok može da bude i neki emotivno jak događaj. Uloga roditelja je tada veoma bitna kako bi se problem prebrodio – ističe Trbojević.
Strane reče i psovke štete razvoju govora
Sadržaji sa društvenih mreža i igranje igrica svakako utiču na fond reči dece, što prouzrokuje nedostatak veštine u mogućnostima izražavanja tinejdžera, kao i siromaštvo njihovog vokabulara.
– Razne društvene mreže, koje mladi najviše koriste, karakteriše velika količina anglicizma, psovki, žargona… koji se preslikavaju na njihov govor. Roditelji moraju da povedu više računa, da više čitaju deci i obraćaju pažnju na to šta i kako govore deci, jer kao što govore roditelji, tako će govoriti i deca. Uloga roditelja je najbitnija, s obzirom na to da se govor uči slušanjem i da je konstantna stimulacija ključ za rano progovaranje objašnjava logoped Trbojević.
Provoditi što više vremena sa decom
– Jako je bitna stimulacija u ranom uzrastu, gde se koriste pojednostavljene reči, koje su propraćene izrazom lica i govorom tela, kao i posebnom intonacijom. Dakle, preko učenja pesmica i brojalica, i kroz kasniji period bogaćenja fonda reči. Deca uče imitiranjem, podsticanjem i vežbanjem. Najbitnije je provoditi sa svojim detetom što više kvalitetnog vremena, posebno sa detetom koje je u fazi progovaranja. Stimulisanje govora se sprovodi kroz zajedničke igre, imenovanja pojmova i radnji iz neposrednog okruženja, kroz usmeravanje pažnje na pojmove iz slikovnica. Postoji mnogo saveta kako roditelji da podstiču decu u svom govorno-jezičkom razvoju, ali i bez njih svaki roditelj treba da zna da dete uči govor imitacijom i zato je jako bitno da dete bude usmererno na nas roditelje i na reči koje mu mi izgovaramo – savetuje logoped Dušan Trbojević.
NEMA BOLJEG LOGOPED OD DUŠANA TRBOJEVIĆA. ON JE PROSTO ROĐEN ZA TO.