Deca u ruralnim područjima imaju različite mentalne probleme od svojih vršnjaka u urbanim sredinama

   
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Deca u ruralnim i deca u urbanim područjima na različite načine doživljavaju probleme mentalnog zdravlja. Studija u časopisu Pediatric Investigation otkrila je da seoska i urbana deca i adolescenti obično doživljavaju različite probleme mentalnog zdravlja, pri čemu oni koji žive na selu pokazuju više emocionalnih problema, a oni u gradu - više problema u ponašanju.

Adolescenti i deca u ruralnim područjima skloniji su emocionalnim i psihološkim problemima

Za potrebe studije, istraživači iz Kine analizirali su podatke 19.711 učenika, uzrasta od 6 do 16 godina. Od tog broja  njih 9.566 živelo je u urbanim područjima, a 10.145 u ruralnim krajevima Kine. Među njima, 3.003 ispitanika imalo je mentalne poremećaje. Skrining je sproveden korišćenjem Liste za proveru ponašanja deteta, nakon čega je usledio Mini međunarodni neuropsihijatrijski intervju za decu i adolescente i intervjui sa psihijatrima.

Rezultati su pokazali da su deca i adolescenti u ruralnim područjima skloniji emocionalnim i psihološkim problemima, posebno simptomima koji se dovode u vezu sa depresijom, dok su deca i adolescenti u urbanim područjima sklonija pokazivanju simptoma u ponašanju, posebno onih koji imaju veze sa poremećajem pažnje i hiperaktivnosti.

Mesto gde dete odrasta oblikuje njihovo mentalno zdravlje na potpuno drugačije načine

Istraživači su otkrili da su deca odrasla u ruralnim područjima sklonija depresiji, povlačenju i emocionalnim problemima, dok su gradska deca sklonija razvoju problema u ponašanju poput ADHD. Na osnovu rezultata, nova studija ukazuje da mesto gde dete odrasta oblikuje njihovo mentalno zdravlje na potpuno drugačije načine. Takođe, nalazi studije pokazuju da pritisci gradskog života - od akademskog stresa do boravka u bržem okruženju - dovode do povećanih problema u ponašanju, dok se seoska deca suočavaju sa emocionalnim borbama koje imaju veze sa siromaštvom, izolacijom i razdvajanjem porodice.

Istraživači su takođe ispitali podgrupu od 3.003 učenika kojima je formalno dijagnostikovan mentalni poremećaj. Unutar ove grupe, jaz između ruralnih i urbanih područja bio je još uočljiviji. Studija navodi da su učenici iz ruralnih područja sa mentalnim poremećajima pokazivali izraženije simptome povlačenja/depresije, socijalne probleme, probleme u razmišljanju, kršenje pravila i agresivno ponašanje, dok su učenici iz urbanih područja pokazivali više somatskih tegoba i agresivnog ponašanja.

Jedan od upečatljivijih nalaza odnosio se na pol. Dečaci su pokazali značajno različite mreže psiholoških simptoma u zavisnosti od toga da li žive u ruralnim ili urbanim područjima, dok kod devojčica nije pronađena takva razlika u prebivalištu. Istraživači ukazuju da to znači da „mentalno zdravlje dečaka može biti osetljivije na kontekstualne razlike“ i da intervencije treba prilagoditi u skladu sa tim.

Siromaštvo, depresija, pritisak na akademski uspeh...

Tim istraživača ukazuje na nekoliko faktora koji uzrokuju ovaj jaz. Deca iz sela u Kini često doživljavaju socioekonomski nepovoljan položaj, sa ograničenim pristupom obrazovnim resursima i uslugama mentalnog zdravlja. Još jedan značajan faktor je fenomen „zaostavljene dece“ - mladih ljudi čiji su roditelji migrirali u gradove zbog posla i koje odgajaju bake i deke ili drugi rođaci. Studija navodi da ova situacija „izaziva osećaj zanemarivanja, depresije i drugih psiholoških izazova kod dece iz sela“.

Za decu iz grada, pritisci idu u drugom smeru. Studija navodi da „ogroman fokus roditelja iz grada na akademski uspeh, u kombinaciji sa konkurentnim obrazovnim sistemom, može da dovede do poboljšanog otkrivanja i dijagnoze ADHD i sličnih problema u ponašanju“.

Autori studije ukazuju da ruralnim područjima u Kini treba bolji skrining mentalnog zdravlja - posebno za depresiju - i pristupačnije usluge, uključujući telemedicinu. Dok bi se urbana područja umesto toga trebala fokusirati na ranije otkrivanje ADHD i bolje sisteme podrške u školama i porodicama.

(eKlinika.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>