Hronična upala je osnova skoro svih bolesti – od dijabetesa do karcinoma: Dr Boboš objašnjava koje namirnice podstiču ovaj proces

Vreme čitanja: oko 4 min.

Mediteranska i antiinflamatorna ishrana nisu restriktivne dijete koje se baziraju na brojanju kalorija ili brzom gubitku kilograma. Za razliku od brojnih dijeta koje se osmišljavaju prvenstveno iz komercijalnih razloga i često nemaju naučnu osnovu, mediteranska i antiinflamatorna ishrana nisu trend, kaže anesteziolog i stručnjak za ishranu dr Marina Boboš

Iako su simptomi možda "rezervisani" za starije osobe, temelji zdravstvenih tegoba često se postavljaju već u detinjstvu: Foto: Milana Jovanov

Upala je prirodan odgovor našeg imunog sistema na povredu, infekciju ili štetne materije. Kod akutne upale, to je koristan i poželjan mehanizam – jer na taj način telo pokušava da se odbrani i oporavi. Međutim, kada ta upala potraje, postaje hronična – i tu nastaje problem. Hronična upala je naš tihi neprijatelj, često nema simptome, ali postepeno oštećuje tkiva i doprinosi razvoju brojnih bolesti: od dijabetesa tipa 2, gojaznosti, srčanih bolesti, autoimunih poremećaja, do depresije, neurodegenerativnih i malignih bolesti. Nauka danas jasno potvrđuje da je hronična upala u osnovi mnogih savremenih oboljenja, napominju doktori.

Ishrana koja deluje na uzrok upale

Upalni proces je nešto sa čime ćemo se sigurno sresti više od jednog puta u životu. Kada je to potrebno, upala se leči medikamentima, ali priroda nam je podarila i jedan svima dostupan i jednostavan način na koji možemo da dobro kontrolišemo i sprečimo hroničnu upalu. Antiinflamatorna i mediteranska dijeta nisu samo još jedan popularni trend u načinu ishrane već i način da obezbedimo telu vredne hranjive materije i naoružamo se na vreme za borbu sa mikroorganizmima kojima smo okruženi.

- Mediteranska i antiinflamatorna ishrana nisu restriktivne dijete koje se baziraju na brojanju kalorija ili brzom gubitku kilograma. Za razliku od brojnih dijeta koje se osmišljavaju prvenstveno iz komercijalnih razloga i često nemaju naučnu osnovu, mediteranska i antiinflamatorna ishrana nisu trend – već su to obrasci ishrane sa dugogodišnjom kliničkom i naučnom potvrdom koristi po zdravlje. Njihova vrednost je upravo u tome što deluju na uzrok – smanjuju upalne procese i pomažu telu da se vrati u ravnotežu - kaže za portal eKlinika dr Marina Boboš, specijalista anesteziologije, koja se bavi i zdravom ishranom i posebno uticajem antiinflamatorne i mediteranske ishrane na naše telo.

Balans, raznovrsnost i umerenost

Dr Boboš napominje da mediteranska ishrana promoviše balans, raznovrsnost i umerenost kroz celovite, prirodne namirnice. Ovaj način ishrane pokazao se kao korisan u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pa čak i neuroloških poremećaja, dodaje dr Boboš.

S druge strane, antiinflamatorna ishrana je funkcionalno usmerena i temelji se na tri ključna cilja:

  1. Održavanje acido-bazne ravnoteže,
  2. Održavanje normalnog lipidnog statusa,
  3. Očuvanje zdravlja i integriteta crevne barijere.

- Upravo ovi ciljevi je izdvajaju kao terapeutski alat u borbi protiv hroničnih upala i metaboličkih poremećaja. Zato ne govorimo o trendu, već o ozbiljnom pristupu ishrani koji se koristi i u kliničkoj praksi, kao dodatak standardnim terapijama - precizira dr Boboš.

Ishrana koja utiče na proizvodnji citokina?

Većina osoba voli hranu sa dosta šećera i nezdravih masnoća, pitali smo dr Boboš kako ove namirnice deluju na naše zdravlje?

- Način ishrane značajno utiče na proizvodnju proinflamatornih medijatora u našem organizmu – citokina. Industrijski prerađena hrana, bogata trans-mastima, rafinisanim šećerima i aditivima – upravo podstiče tu proizvodnju - kaže dr Boboš . 

Citokini su molekuli koje produkuju različite ćelije, pre svega one ćelije koje su uključene u imunološki sistem. Citokini su posrednici, glasnici između ćelija koje nas štite od infekcija, povreda. Citokin potiče od grčkih rčei “cyto” (ćelija) i “kines” (kretanje).

Koje namirnice podstiču upalu?

Dr Boboš objašnjava da kod dece,  loš način ishrane najčešće u početku ne izaziva vidljive probleme, ali stvara predispoziciju za gojaznost, insulinsku rezistenciju, smanjenu koncentraciju i poremećaje raspoloženja. Iako su simptomi možda "rezervisani" za starije osobe, temelji zdravstvenih tegoba često se postavljaju već u detinjstvu, napominje sagovrnica portala eKlinika.

Dr Boboš izdvaja i namirnice koje najčešće podstiču upalu:

  • Rafinisani šećeri – nalaze se u slatkišima, sokovima, pekarskim proizvodima, pahuljicama. Te namirnice brzo podižu nivo glukoze u krvi i podstiču insulinsku rezistenciju.
  • Trans masti – ima ih u margarinu, industrijskim pecivima, grickalicama, brzoj hrani. One direktno stimulišu hronični upalni proces.
  • Prerađeni mesni proizvodi – poput viršli, salama, pašteta, kobasica. Obiluju nitratima, zasićenim mastima i aditivima.
  • Rafinisane žitarice – bela brašna, beli pirinač, industrijska testa i peciva. Sadrže vrlo malo vlakana, a brzo se razlažu u proste ugljene hidrate. 
  • Pržena hrana – zbog visokih temperatura dolazi do stvaranja takozvana AGE jedinjenja (naprednih produkata glikacije), koja deluju zapaljenski.
  • Veštački aditivi i emulgatori – u gotovim jelima, grickalicama, sokovima. Oni oštećuju crevnu barijeru i doprinose takozvanom "leaky gut" (propustljiva creva) efektu.

Dr Marina Boboš je član Srpskog lekarskog društva, Udruženja anesteziologa i intenzivista Srbije, Evropskog udruženja za regionalnu anesteziju,  Evropskog udruženja za kliničku nutriciju i metabolizam.

Autor je više desestina radova objavljenih u više stručnih časopisa. Jedan je od autora udžbenika Anesteziologija iz 2024. godine, u 15 poglavlja, kao i poglavlju posvećenom enteralnoj ishrani bolesnika.