Naoko bezaleni napici kojima zamenjujemo doručak utiču na mozak i slabe pamćenje, kaže nutricionista

Vreme čitanja: oko 3 min.

Smanjuju volumen mozga, posebno u hipokampusu, delu mozga ključnom za pamćenje i učenje

Preterana konzumacija, posebno u kombinaciji sa industrijskim namirnicama sa dosta soli, šećera, masti, može da ubrza proces starenja mozga Foto: Shutterstock

Zdrava ishrana je neophodna za normalan rad mozga. Neka slatka pića, iako deluju bezazleno, mogu da ubrzaju starenje mozga, oslabe pamćenje i uspore razmišljanje. Povremena konzumacija nije razlog za brigu, problem nastaje kada upotreba ovih pića postane svakodnevna navika.

Kako dolazi do problema?

Nutricionistkinja Ranija Batejne napominje da je protivnik zabrana, stava da je nešto potpuno zabranjeno, dodaje da je, kao i uvek kada je reč o ishrani, umerenost osnova svega.

- Jedno gazirano ili alkoholno piće nisu problem, ali preterana konzumacija, posebno u kombinaciji sa industrijskim namirnicama sa dosta soli, šećera, masti, može da ubrza proces starenja mozga. Za neke osobe, postavljanje granica može zaista da bude od velike pomoći - kaže ona i napominje da ova pića mogu da ubrzaju starenje mozga.

Gazirani sokovi sa mnogo šećera

Konzumacija samo dva slatka gazirana soka u toku jedne nedelje može da dovede do kardiovaskulanih tegoba, navodi studija iz 2024. godine objavljena u American Journal of Clinical Nutrition.

Redovna konzumacija izaziva upalu, stalne skokove šećera i insulina u krvi.

-Istraživanja su čak povezala konzumaciju gaziranih sokova sa manjim volumenom mozga i slabijim pamćenjem. Negativno delovanje na mozak još je veće, ako je konzumacija slatkih gaziranih sokova upotpunjena brzom hranom - kaže Batejne.

Energetska pića

Energetska pića brzo podižu energiju, ali mozak plaća cenu, smatra Batejne.

- Energetska pića često se koriste kao glavni izvor kofeina, a ponekad čak zamenjuju doručak. Na ovaj način mozak ne dobija stabilan izvor energije kao posle zdravog obroka - objašnjava Batejne.

Sve ima za posledicu lošu regulaciju nivoa šećera u krvi i osetan pad energije kasnije tokom dana. Vremenom, ovaj način ishrane dovodi nervni sistem u stanje stalnog stresa i slabi moždane funkcije, navodi nutricionistkinja.

Prekomerni unos alkohola

Prema Nacionalnom institutu za zloupotrebu alkohola i alkoholizam, prekomerna konzumacija alkohola se određuje za žene kao četiri ili više pića dnevno, osam ili više pića nedeljno i za muškarce pet ili više pića dnevno, ili 15 ili više nedeljno.

- Velike količine alkohola smanjuju volumen mozga, posebno u hipokampusu, delu mozga ključnom za pamćenje i učenje. Alkohol u isto vreme ometa apsorpciju vitamina koji štite kognitivno zdravlje. Prekomerna konzumacija povećava rizik od slabljenja pamćenja i drugih kognitivnih funkcija - navodi Batejne.

Dijetalni sokovi

Mnoge osobe piju dijetalne sokove verujući da su zdraviji u odnosu na druge vrste napitaka, Batejne kaže da ovo nije tačno.

- Dijetalni sokovi ne sadrže šećer, ali imaju druge mane. Veštački zaslađivači mogu da naruše crevnu floru i normalnu regulaciju šećera u krvi, a oba ova faktora su povezana sa zdravljem mozga. Studije dovode redovno konzumiranje dijetalnih sokova u vezu sa većim rizikom od moždanog udara i demencije. Posebno ako su, u isto vreme, prerađene namirnice u većoj meri zastupljene u ishrani - naglašava Batejne.

Zaslađena kafa

Kafa sama po sebi sadrži antioksidanse bitne za zdravlje mozga, ali slatke kafe, napici na bazi kafe nisu od koristi.

- Razne arome, sirupi, šlag, pretvaraju kafu u desert. Svakodnevna konzumacija ovakvih napitaka dovodi do naglih skokova šećera u krvi i upale, sve zajedno slabi koncentraciju i pamćenje i oduzima nam energiju - upozorava Batejne.

Umerenost je ključna

Jedno piće, s vremena na vreme, neće delovati na naše kognitivne sposobnosti. Ipak, ako ispijanje deserata, kafa ili energetskih napitaka postane naša navika, mogući su problemi.

- Birajte vode, mineralne vode, nezaslađen čaj ili običnu kafu kao svakodnevne napitke. Ova pića će obezbediti potrebnu oštrinu i koncentraciju i omogućiti vitalnost i u starijem životnom dobu - savetuje Batejne.