Koliko puta ste želeli da odustanete od nečega? Ali, niste. Najčešće zbog toga što niste želeli da ispadnete slabi ili da doživite neuspeh
Upravo takvo razmišljanje, da je odustanjanje znak slabosti ili neuspeha, je verovatno najveća zabluda u vezi odustajanja od nečega ili nekoga.
Odustajanje, zapravo, nije tako retko. Recimo, jedna studija u SAD je pokazala da čak 30% studenata koji upišu univerzitet, za tri godine studiranja, promene glavni predmet koji slušaju, odnosno odustanu od onoga što su želeli kada su počeli da studiraju. Podaci pokazuju da je u istoj zemlji, tokom, 2023. godine, čak 3 miliona radnika svakog meseca napuštalo posao koji su do tada radili.
Osim što nije retko, ono može da bude i vrlo poželjno. Možemo da uzmemo banalan primer. Recimo, prestanak pušenja zapravo može biti vrlo zdrava i poželjna odluka. A u pitanju je odustajanje. Naravno, kada govorimo o odustajanju, obično ne mislimo na ostavljanje cigareta. Nekada, kada želimo da odustanemo od nečega, možemo da govorimo o „tihom odustajanju“, odnosno obavljanju posla na najnižem nivou i izbegavanju obaveza u najvećoj mogućoj meri.
Međutim, u jednom trenutku donosimo odluku o tome kada zapravo potpuno odustati od nečega. To se često svodi na prepoznavanje znakova upozorenja o sagorevanju (burn-out), anksioznosti ili depresiji. Uvek treba paziti na simptome kao što su uporni nemir, emocionalna iscrpljenost i osećaj bezvrednosti. Kada ih prepoznamo, onda je to krajnje vreme da odustanemo od nečega i krenemo dalje. Ignorisanje ovih znakova može biti štetno za mentalno i fizičko zdravlje, ukoliko traju duže vremena.
Šta je najvažnije ispoštovati ako želimo da odustanemo i da li ako jednom od nečega odustanemo to treba da bude zauvek, pročitajte u nastavku teksta na Vitality.rs.