Toplota ne udara samo na telo: Kako leto može razbuktati anksioznost, panične napade i osećaj gubitka kontrole

Priredio/la: Ma.R.    
Čitanje: oko 3 min.
  • 0

Kada se nalazimo u zagušljivom ili vlažnom prostoru možemo osetiti otežano disanje i dehidrataciju, a zabrinutost zbog otežanog disanja može nas naterati da dišemo još brže

Neki ljudi svoja najsrećnija sećanja povezuju sa dugim letnjim danima i blagodatima toplijeg vremena. Međutim, za osobe koje pate od anksioznih poremećaja, toplota može pojačati njihove simptome, a letnji meseci mogu delovati kao najteži za suočavanje. Anksioznost može da razbukta i običan, veseli letnji dan.

Osećaj vrućine, podsećanje na opasnost i letnja anksioznost

Mnogi od nas su upoznati sa osećajem da smo „preznojeni i iznervirani“ tokom visokih temperatura, ali možda nismo svesni da za to postoje biološki razlozi. Promene u lučenju melatonina koje se dešavaju leti utiču na naš svakodnevni cirkadijalni ritam, što može dovesti do problema sa snom. Povišene temperature uzrokuju viši nivo kortizola, kao i palpitacije, mučninu i umor.

Ovi simptomi mogu delovati slično kao i napad panike, što nas može dodatno uznemiriti kada ih osetimo. Vlažnost vazduha takođe može izazvati vrtoglavicu i dehidrataciju. To može podsetiti osobe koje su ranije imale napade panike na te trenutke i povećati osećaj straha i anksioznosti. Kod ljudi koji inače pate od anksioznosti, podsećanje da toplota može da predstavlja zdravstveni rizik, poput toplotnog udara, može dodatno pogoršati postojeću anksioznost.

Rinitis i drugi problemi: Očekivanja mimo naših osećanja pokreću anksioznost

Pored fizičkih nuspojava toplote, uobičajene letnje alergije poput polenske groznice (alergijskog rinitisa) takođe mogu izazvati otežano disanje, stezanje u grudima i zapušenost nosa. Sve su to simptomi koji takođe mogu ličiti na anksioznost.

Uz biološke uzroke, društvena očekivanja tokom leta mogu dodatno izazvati psihički stres. S obzirom na to da dani traju duže, leto se često povezuje sa druženjem i uživanjem. Međutim, za ljude koji pate od socijalne anksioznosti, problema sa samopouzdanjem vezanim za izgled tela, ili agorafobije, to može predstavljati dodatni pritisak da „moraju“ da se zabavljaju ili da im sve bude lepo, veselo i srećno iako se tako ni najmanje ne osećaju.

Kako se rashladiti i smiriti: Letnja anksioznost može da se kanališe

Na svaku osobu može delovati preplavljujuće kada imamo osećaj da je spoljašnje okruženje van naše kontrole i da ne možemo da se smirimo zbog vrućine. Ipak, postoje jednostavni koraci koji mogu pomoći u ublažavanju anksioznosti tokom toplih dana:

Disanje

Kada se nalazimo u zagušljivom ili vlažnom prostoru, možemo osetiti otežano disanje i dehidrataciju. Zabrinutost zbog otežanog disanja može nas naterati da dišemo brže. Praktikovanje tehnika disanja pomaže da dišemo polako i duboko, što može ublažiti simptome anksioznosti.

Hidratacija

Jednostavan, ali važan savet: unošenje dovoljno vode ne samo da ublažava fizičke simptome dehidratacije, već i simptome anksioznosti.

Razumevanje veze između toplote i anksioznosti

Percepcija da toplota može pojačati simptome anksioznosti može pomoći da ih prepoznamo i posmatramo objektivno. Na primer, simptome poput znojenja ili ubrzanog rada srca možemo doživeti kao normalan odgovor tela na toplotu, a ne kao znak da imamo napad panike.

Izbegavanje alkohola

Alkohol dehidrira telo, a njegova kombinacija sa toplotom može pojačati simptome iscrpljenosti, panike i anksioznosti.

Suočavanje sa postojanjem anksioznosti

Ako imate tendenciju da brinete o svom zdravlju, korisno je podsetiti se da neprijatni simptomi izazvani toplotom nisu nužno opasni. To je prirodan način na koji telo pokušava da se rashladi - znojenjem i traženjem više tečnosti.

Još korisnih saveta: Izbegavajte aktivnosti u najtoplijem delu dana

Na kraju, pojačani osećaji anksioznosti tokom vrućina ne znače da morate stalno ostajati u zatvorenom prostoru i izbegavati sunce. Najtopliji deo dana je između 11 i 15 časova, pa su jutarnji i večernji sati pogodniji za fizičku aktivnost i druženje.

Ako anksioznost ili osećaj izolacije leti utiču na vaše mentalno zdravlje, potražite stručnu pomoć.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>