Naslovna / Zdravlje

Zašto volimo da budemo „sam svoj lekar”

Piše: V.St.|13:30 - 05. 08. 2023.

Kad se razbolimo, sve češće odlažemo odlazak lekaru i uzimamo stvar u svoje ruke. Sami postavljamo dijagnoze, određujemo terapiju, propisujemo lekove. Da li je ta samouverenost opravdana?

lekar Zdravstvene informacije su sve pristupačnija tema za više od 4,7 milijardi ljudi koji imaju pristup internetu širom sveta Foto: Shutterstock

Lečenje u kućnoj radinosti nekad je podrazumevalo vruć čaj, preznojavanje pod debelim jorganom i, kao univerzalni lek za sve boljke – mamina supica. Poslednjih godina pojavio se, međutim, novi trend: ulogu lekara sve češće preuzimamo u svoje ruke.

Sam svoj lekar

Lekaru se neretko odlazi samo po recept – za lek za koji smo već zaključili da nam je potreban, ili za uput kod drugog specijaliste. Ako smo prehlađeni, kašljemo, imamo temperaturu, probleme sa želucem, migrenu… prijatelji, čak i sasvim nepoznati ljudi, samouvereno nam nude savet šta bi trebalo da preduzmemo. Lekara danas u donošenju odluke „šta da učinimo” doživljavamo, u najboljem slučaju, kao partnera, u najgorem kao nadzornika, tvrde stručnjaci.
Nedavna istraživanja pokazuju da gotovo trećina stanovništva pribegava uzimanju lekova na svoju ruku, pa umesto lekara, posećuju forume na internetu, pitaju komšije i prijatelje. Procenat onih kojima je na taj način pomogao lek, ili im je uopšte bio potreban, vrlo je mali. Osim toga, svega desetak posto ljudi čita priložena uputstva. U većini slučajeva žene su te koje postaju „sam svoj lekar”, što je u skladu sa podacima da su osobe ženskog pola odgovornije prema svom zdravlju, ali i sklonije „samolečenju” – ističu naši sagovornici.

Lekovi bez granica

Naši lekari ističu da je jedan od dokaza da je trend „sam svoj doktor” u porastu i to da se povećala prodaja lekova bez recepta. Recimo, na tržištu se više hiljada lekova može kupiti bez lekarskog recepta. O „običnim” vitaminima, mineralima, kremama i sredstvima za mršavljenje ne treba ni govoriti. Određeni broj lekova je predviđen za primenu bez lekarskog recepta i to su tzv. bezreceptni lekovi. To su lekovi tipa analgetika za blaže bolove, lekovi za mučninu i povraćanje, kao i određeni antialergijski preparati. Međutim, korišćenje lekova za snižavanje krvnog pritiska u vidu samolečenja je potpuno neprihvatljivo, kao i uzimanje lekova za smirenje na svoju ruku. Zatim, uzimanje antibiotika se pokazalo neadekvatnim u čak 80 posto slučajeva, što znači da ne doprinosi izlečenju već samo porastu neželjenih efekata.

Lečenje kod „Dr Gugla” i rezultati istraživanja

Jedan od glavnih razloga jeste to što zdravstvene i medicinske informacije nikad nisu bile dostupnije i danas su među stvarima koje se najčešće pretražuju na internetu, pa su zbog toga sprovedene i neka naučna istraživanja. Evo do kakvih su rezultata došli istraživači nakon jedne sprovedene studije:

„Zdravstvene informacije su sve pristupačnija tema za više od 4,7 milijardi ljudi koji imaju pristup internetu širom sveta. Više od polovine Belgijanaca (56%) koristi internet, anegdotski poznat kao „Dr Gugl“, za prikupljanje informacija o zdravlju. informacije. Oni koji pretražuju na internetu informacije o bolesti i zdravlju su uglavnom mladi, žene i visoko obrazovani. Međutim, dve trećine ljudi smatra da su ove informacije nepouzdane, a jedna trećina prijavljuje konfuziju nakon pretrage. Ljudi traže informacije o bolestima, simptomima i tretmanima, kao i opšte zdravstvene informacije. Jedna petina traži informacije kako bi olakšala komunikaciju sa svojim lekarom i takođe traži informacije za svoje rođake. Izvori koje pacijenti koriste su različite: veb stranice grupa za podršku, blogovi pacijenata, veb stranice koje su kreirali urednici popularnih medija i veb stranice alternativnih medija i zdravstvenih radnika”.

Lekari, uključujući i lekare opšte prakse, nisu baš upoznati i nemaju samopouzdanja sa pacijentima koji „guglaju“, navodi se dalje u rezultatima ove studije.  Na pitanje kako se nose sa ovom pojavom, lekari su rekli da se osećaju ugroženo i da je njihova stručnost zanemarena. Upravo iz tog razloga lekari imaju tendenciju da ignorišu ili protivreče e-informacijama s kojima pacijenti dolaze na konsultacije. Štaviše, u akademskim i profesionalnim mrežama postoji tendencija da se obeshrabruju pacijenti da traže informacije o zdravlju na internetu i društvenim mrežama.

Koliko često Vi tražite informacije od „Dr Gugla” i da li to radite pre ili nakon posete lekaru?

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vesna
19:53, 05. 08. 2023.
Odgovori

Naravno da trazim savet od ,,Dr.Gugla,, kad ni do jednog specijaliste ne mogu da dodjem.
Ovo sto se u Srbiji radi sa ljudima je apsolutno bezobrazno i nehumano.

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo