Naslovna / Zdravlje

Otpornost bakterija na antibiotike opasnija od AIDS i malarije, tvrdi nova studija

Priredio/la: Ma.R.|15:00 - 27. 01. 2022.

Prekomernom upotrebom određenih lekova, posebno antibiotika, rastu izgledi da će se infekcije kao što su pneumonija i sepsa lečiti teže, i biti sve opasnije po život

Otpornost bakterija na antibiotike Rezistentnost bakterija na antibiotike, ilustracija Foto: Shuttestock

Bakterije i njhova otpornost (rezistentnost) na antibiotike postaju jedna od najvećih pretnji i izazova sa kojima se suočava savremeni svet medicine. Antibiotici, odnosno razistentnost na njih, 2019. godine bili su razlog smrti većeg broja ljudi sa HIV infekcijom od koje je preminulo 680.000 osoba, i malarije, koja je bila kobna u 627.000 slučajeva. Najveća ovakva studija do sada obuhvatila je čak 471 milion ljudi iz 204 zemalja sveta.

Otpornost bakterija na antibiotike u najvećoj studiji do sada

Oko 1,3 miliona smrtnih slučajeva u 2019. godini direktno je uzrokovano bakterijskim infekcijama koje su se pokazale otpornim na lekove, kaže velika studija čiji su rezultati upravo objavljeni. To je, inače, mnogo više letalnih ishoda nego što su izazvale malarija ili infekcija HIV virusom. Profesor Mohsen Naghavi (University of Washington, Sijetl) sa timom kolega osmislio je model za procenu koliko je ljudi umrlo 2019. od bakterijskih infekcija, koje su mogle da budu lečene da nije otpornosti na antibiotike (antimikrobne lekove – AMR). Ovakva vrsta istraživanja do sada nikada nije urađena, ni po obimu, ni po izboru metode.

Moguće da je otpornost bakterija na antibiotike uzrok još većeg broja smrtnih ishoda

Pregledana je medicinska dokumentacija čak 471 miliona ljudi iz 204 zemlje sa infekcijama koje su se pokazale otpornim na antibiotike. Tim je paralelno obrađivao i objavljene studije i medicinske kartone, kako bi se došlo do što sveobuhvatnijih podataka o dejstvu antibiotika. Za zemlje za koje je bilo raspoloživo malo podataka, do brojki se došlo na osnovu regionalnog obrasca.

Otkrili smo da se oko 1,3 miliona smrtnih slučajeva širom sveta može direktno pripisati korišćenju antibotika na koje su bakterije bile rezistentne. Takođe smo došli do saznanja da je dodatnih 3,65 miliona smrtnih slučajeva, možda imalo vezu sa posledicama otpornosti na antimikrobne lekove. Ne možemo sa sigurnošću reći da su i ove smrti bile direktna posledica, ali postoje indicije – kaže profesor Mohsen Naghavi.

Otpornost bakterija najveća na penicilin, ključ razumnija primena i razvoj vakcina

Prof. dr Mohsen Naghavi izneo je i podatak da je do više od 70 odsto smrtnih slučajeva povezanih sa dejstvom AMR-om u studiji došlo zbog rezistencije na beta-laktamske antibiotike kao što je penicilin.

– Nismo bili iznenađeni jer znamo koliko i kako se ovi lekovi propisuju u klinikama širom sveta. Suština borbe protiv razvijanja otpornosti na antimikrobne lekove je svođenje na manje i razumnije korišćenje ovih lekova i razvijanje više vakcina za zarazne bolesti – misli dr Naghavi. Profesor dodaje i da je obezbeđivanje bolje higijene u bolnicama, kao i poboljšanje kontrole otpornosti na antimikrobne lekove takođe od velikog značaja.

Važne nove opcije lečenja, ali i poboljšanje uslova života

U slučaju da se računaju obe grupe pacijenata, to bi grupu lekova poznatih kao AMR učinilo trećim vodećim uzrokom smrti u svetu u 2019. godine, iza ishemijskih srčanih udara i moždanog udara. U tom smislu, čak i neka opštija procena značila bi da su antibiotici, odnosno razistentnost na njih praktično te godine ubili više ljudi od AIDS, od koga je preminulo 680.000 osoba, i malarije, koja je bila kobna za 627.000 ljudi.

– Oštra realnost ovih brojki govori o hitnoj i kritičnoj potrebi za širenjem opcija i pronalaženjem novih resursa za osnove kontrolisanja, prevencije i lečenja infekcija. U mnogim delovima sveta to je drugi segment, koji podrazumeva vodu, kanalizaciju, higijenu – misli prof. dr Clare Chandler sa londonske School of Hygiene & Tropical Medicine.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo