Naslovna / Zdravlje

Koliko dugo možete imati rak a da to ne znate

Vesna Stanimirović|9:00 - 20. 08. 2024.

Neki tipovi raka ne pokazuju simptome u ranim fazama, što otežava njihovo otkrivanje. Redovni pregledi mogu pomoći lekarima da otkriju mnoge vrste raka pre nego što se prošire, a samim tim i lakše izleče

rak Neki karcinomi ne pokazuju simptome dok tumor ne postane dovoljno velik da pritisne okolne organe ili tkiva Foto: Shutterstock

Neke vrste raka mogu se razvijati godinama bez ikakvih simptoma, što otežava rano otkrivanje i lečenje. Ovo važi za mnoge oblike raka, uključujući rak testisa, pankrease i rak jajnika, gde simptomi postaju očigledni tek u kasnijim fazama. Na primer, rak pankreasa može se razvijati neopaženo čak 10 godina pre nego što se pojave primetni simptomi. To povećava rizik da će se rak proširiti pre nego što bude otkriven, smanjujući šanse za uspešno lečenje.

Koji tipovi raka se najčešće ne otkrivaju na vreme?

Neki karcinomi, poput određenih vrsta raka kože, mogu se lako dijagnostikovati vizuelnim pregledom, ali drugi mogu rasti neprimećeni i više od 10 godina. Ovaj period bez simptoma značajno otežava dijagnozu i lečenje. Na primer, rak testisa i prostate obično ne pokazuju simptome u ranim fazama, dok rak pluća i pankreasa često ostaju neotkriveni sve dok ne dođu u kasnu fazu.

Ova tabela pruža pregled najčešćih vrsta karinoma koji često ne pokazuju simptome u ranim fazama i kako se obično otkrivaju i dijagnostikuju:

Šta je simptomatski a šta asimptomatski rak

Kada je rak ili bilo koje drugo stanje prisutno, ali nema primetnih simptoma, kaže se da je asimptomatski. Mnogi oblici raka su asimptomatski u ranim fazama, što je razlog zašto su redovni pregledi toliko važni.

Karcinomi koji izazivaju očigledne simptome u ranim fazama nazivaju se simptomatski rakovi. Ove vrste raka zahtevaju brzu dijagnozu kako bi se uspešno lečili. Iako iznenadni ili ozbiljni simptomi ne znače automatski da imate rak, što pre dobijete dijagnozu, pre ćete započeti lečenje ili imati mir da su uzroci vaših simptoma benigni.

Rani i simptomi koji se kasnije javljaju kod asimptomatskog oblika raka

Ova tabela prikazuje rane i simptome koji se kasnije javljaju kod asimptomatskih vrsta raka:

 

Kada obavezno moramo posetiti lekara

Znak je nešto što može uočiti druga osoba, kao što je promena boje kože ili zviždanje prilikom disanja. Simptom je nešto što vi osećate, kao što su umor ili bol, što nije očigledno drugima. Priroda znakova i simptoma raka uveliko zavisi od lokacije raka.

Neki karcinomi ne pokazuju simptome dok tumor ne postane dovoljno velik da pritisne okolne organe ili tkiva. U takvim slučajevima, simptomi poput bola ili promena u funkciji organa mogu ukazivati na prisustvo raka. Na primer, tumor na mozgu koji pritiska optički nerv utiče na vid. Ako primetite krv u mokraći, stolicu sa tragovima krvi, neobjašnjiv gubitak težine ili nove kvržice na telu, obavezno posetite lekara. Još jednom je važno napomenuti da su redovni pregledi ključni za rano otkrivanje i povećanje šansi za uspešno lečenje.

Koji je odgovor na pitanje koliko dugo možete imati rak a da to ne znate?

Nema jednostavnog odgovora na pitanje koliko dugo možete imati rak a da to ne znate. Neki karcinomi mogu biti prisutni mesecima ili godinama pre nego što se otkriju. Redovni pregledi i obraćanje pažnje na simptome su ključni za rano otkrivanje raka i povećanje šansi za uspešan ishod lečenja.

Ako ste zabrinuti zbog simptoma koji bi mogli ukazivati na rak, ključno je da se obratite lekaru. Rano otkrivanje značajno povećava šanse za uspešno lečenje. Redovne analize krvi, fizikalni pregledi i skrining testovi, prilagođeni vašem uzrastu, polu i porodičnoj anamnezi, mogu biti ključni u otkrivanju raka pre nego što postane ozbiljan problem. U slučaju simptoma poput neobjašnjivog gubitka težine, novih kvržica ili hroničnog bola, hitno se obratite lekaru za dalju procenu. Što se ranije rak otkrije i započne lečenje, to su veće šanse za povoljan ishod.

Kako rano otkriti rak?

Iako se ne mogu otkriti svi oblici karcinoma, može se smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija redovnim skriningom. Razgovarajte sa svojim lekarom o faktorima rizika i koje vrste testova su prikladne za vas.

Postoje smernice za određene vrste skrininga:

Rak debelog creva: započnite sa testovima sa 45 godina
Rak dojke: mamografija za žene starije od 40 godina
Rak grlića materice: PAPA test na svake tri godine za žene starije od 21 godinu

Osim toga, vaš lekar može preporučiti određene testove na osnovu vaše porodične istorije. Ako analize pokažu abnormalnosti, lekar može preporučiti dodatne testove. Ukoliko se otkrije rak, lečenje može početi odmah, a rano otkrivanje povećava šanse za izlečenje i preživljavanje.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo