Naslovna / Zdravlje

Šta je zapravo imunitet i kako nas štiti od patogenih mikroorganizama

Priredio/la: V. M. B.|13:00 - 01. 01. 2021.

Imuni sistem predstavlja jedan složeni mehanizam raznih odbrambenih ćelija koje reaguju na razne patogene

imunitet

Imuni sistem naš štiti od patogena Foto: Shutterstock

O imunitetu se stalno priča, ali nikada nije dobio na značaju kao u vreme pandemije korona virusa. Počeli smo da saznajemo šta su T ćelije, leukociti, antitela, citokinska oluja… Svakodnevno radimo na podizanju imuniteta. Ali šta se zapravo krije iza tog važnog saveta?

Šta je to imunitet?

To je  je zapravo veoma složen mehanizam koji štiti organizam od infekcija.

Ova mreža tkiva, ćelija i organa prvo pokušava da spreči klice poput bakterija, virusa, gljivica i parazita, a zatim se bavi njima ako uspeju da uđu. Ako vaše telo oseti nešto što bi moglo biti loše za vas, pokreće se oslobađanje posebnih ćelija. One putuju tamo gde je nevolja, napadaju uljeza sa ciljem da ga se reše.

Kako se šire infekcije?

Vaš organizam mora da bude u stanju da zaustavi uljeze koji dolaze sa mnogo različitih mesta. Klice unosite kontaktom – dodirivanjem kože, seksualnim putem i udisanjem virusnih ili bakterijskih kapljica koje su stigle do vas posle nečijeg kijanja ili kašlja. Patogeni mikroorganizmi mogu da putuju kroz krv nakon što su uneseni putem igle ili ubodom insekta.  Infekcija može da nastupi i od zagađene hrane ili vode.

Prva linija odbrane

Vaša koža i sluzokoža su prva linija odbrane od infekcija. Posekotina, rana ili opekotina postaju otvor za ulazak patogena u organizam. Ostali blokatori su rožnjača (prozirni sloj preko prednjeg dela oka), plućna maramica koje obavija plućna krila, vezivno tkivo oko bešike i limfno tkivo u probavnom sistemu.

Telesne tečnosti brane organizam

Znoj na koži, suze u očima i sluz u nosnim prolazima, probavnom sistemu i ženskoj vagini, takođe, imaju ulogu da spreče mikroorganizme da prodru u organizam. Ove tečnosti pomažu organizmu da odbaci prljavštinu i klice, ali one imaju u svom sastavu i enzime koji mogu da ubiju bakterije.

Limfni sistem

Limfni sistem se sastoji od telesne tečnosti limfe, limfnih sudova, žlezda i limfnih organa (koštana srž i grudna žlezda- timus, slezina, limfni čvorovi, limfno tkivo). Limfa se sastoji od tečnosti  sastava sličnog krvnoj plazmi i od limfocita (grupa leukocita). Nastaje izdvajanjem plazme i dela leukocita u krvi. Limfa raznosi hranljive materije i kiseonik od krvnih kapilara do pojedinih ćelija, sakuplja štetne produkte metabolizma i ugljenik dioksid. Duž limfnih sudova grupisane su žlezde (limfni čvorovi, nodusi) koje proizvode limfocite (imune ćelije) koje filtriraju limfu od oštećenih ćelija i bakterija, a imaju ulogu i u proizvodnji antitela. Prilikom nekog upalnog procesa limfne žlezde mogu da oteknu, što često može i da se opipa (npr. na vratu kod upale grla).

Antigeni

To su markeri koje vaš imunološki sistem može da prepozna. Neki, koji se nazivaju humani leukocitni antigeni (HLA), nasleđene su  karakteristike koje se nalaze na ćelijama. Imaju važnu ulogu u regulisanju imunog odgovora organizma, tako što u slučaju infekcije nosi delove virusa na površinu ćelije i tako pomaže imunom sistemu da ga uništi.

urođeni i stečeni imunitet

Složeni sistem urođenog i stečenog imuniteta Foto: eKlinika.rs

Urođeni i stečeni imunitet

Kada se rodite, pre nego što vaš organizam naiđe na nepoznate antigene, ono se može braniti od infekcije. Ovaj urođeni imunitet potiče iz tela iz prirodnih barijera kao što su koža, sluzokoža, omotači organa i određenih vrsta belih krvnih ćelija, kao i hemijski modulatori i zapaljenski odgovor. Vremenom vaš imunološki sistem „uči“ i druge načine da vas zaštiti. Stečeni imunitet potiče od antitela koja dobijate od majke u materici ili koje stvarate kao odgovor na antigene koji nisu vaši – poput virusa prehlade ili vakcine.

Koštana srž

Meke, masna materija u vašim kostima je mesto gde vaše telo stvara krvne ćelije, uključujući i razne bele krvne ćelije koje se bore protiv klica.

Fagociti

Oni su deo vašeg urođenog imuniteta i imaju ulogu da konzumiraju „uljeze“ u procesu zvanom fagocitoza (grč. phagein – „da jede“, i -cit- „ćelija“. Neutrofili, najčešći tip belih krvnih zrnaca, među prvima reaguju na napad stranih mikroorganizama. Oni vare loše ćelije i mogu da zarobe bakterije i zaustave njihovo širenje. Makrofagi rastu iz belih krvnih zrnaca monocita, ali deluju lokalno u tkivima, ne u krvi. Eozinofili se uglavnom vezuju za parazite i bakterije, ali njihov broj raste i u alergijskim reakcijama.

Prirodne ćelije ubice

Drugi deo vašeg urođenog imuniteta su tzv. NK (natural killer) ćelije. Prepoznaju i zakače se za abnormalne ćelije poput raka, a zatim ih oštete i ubiju. Oni su ključni igrači kada se prvi put zarazite virusom.

Bazofili i mastociti

Oni su takođe deo vašeg urođenog imuniteta, povezani sa alergijskim reakcijama. Bazofili su u vašoj krvi; mastociti su u tkivima. Kada ove ćelije pronađu određene antigene (obično bezopasne čestice koje vaše telo vidi kao pretnju), oslobađaju histamin da bi dovele („prizvale“) imune ćelije u to područje. Vaš organizam tamo šalje više krvi, što uzrokuje upale – crvenilo, toplotu i otok – a to takođe pomaže u sprečavanju širenja infekcije.

Limfociti

Ova bela krvna zrnca koja se bore protiv infekcije razlog su zbog kojeg se samo jednom razbolite od bolesti kao što su na primer varičele. Limfociti zvani T ćelije i B ćelije zajedno rade na izgradnji vašeg stečenog imuniteta.

Antitela ili imunoglobulin

Jednom kada vaše B ćelije pročitaju antigen novog „napadača“, one stvaraju antitela da bi ga ili ubile ili označile kao „problem“. Ovi molekuli u obliku slova I uklapaju se u antigene poput delova slagalice, čineći imuni kompleks. Antitelo se takođe može nazvati imunoglobulin ili Ig.

Najaktivnija u organizmu su IgG, IgA, IgM, IgD, IgE antitela na koje se posebna pažnja obratila u vreme pandemije.

T ćelije – detektori

Putuju kroz vaš sistem krvi i limfe, čekajući da se aktiviraju što se dešava čim detektuju strane ćelije. Tada se T ćelije razmnožavaju velikom brzinom i deluju na patogeni mikroorganizam. U tome im pomažu i T ćelije ubice, (jedna vrsta T limfocita). T ćelije ubice imaju zadatak da ubiju inficirane ćelije, a za to koriste citokine.

Timus

Nakon formiranja u vašoj koštanoj srži, T ćelije putuju do ovog malog organa iza vaše grudne kosti kako bi sazrele u ćelije koje mogu da razlikuju jedan antigen od drugog. U timusu takođe ove ćelije uče da ne napadaju vlastita tkiva. Ovaj mali primarni limfni organ je najaktivniji nakon rođenja i u ranim godinama, i počinje polako da se smanjuje i zamenjuje masnim tkivom tokom rane adolescencije.

Sekundarni limfni organi

Slezina, krajnici, adenoidi, slepo crevo i mali Peier-ovi flasteri u crevima su mesto gde se pohranjuju zrele T ćelije. Ovi organi takođe mogu pomoći u odstranjivanju mikoorganizama i mrtvih ćelija, na način na koji to rade vaši limfni čvorovi.

Memorijske ćelije

Možda ćete se razboleti prvi put kada organizam naiđe na novi antigen, ali telo uči kako da stvara antitela protiv tog antigena. Posle infekcije, ostaće vam B i T ćelije nazvane „memorijske ćelije“ koje mogu prepoznati taj strani mikroorganizam prilikom sledećeg kontakta i samim tim brzo reagovati.

Sistem komplementa

To je grupa od više od 30 proteina koji rade u kaskadama, gde jedan pokreće drugi, koji opet pokreće sledeći i tako dalje. Oni pomažu antitelima da odstrane patogene iz organizma tako što  direktno ubijaju klice ili ih „obeležavaju“ njihovo mesto kako bi ih druge ćelije mogle uništiti.

Citokini

Ove „glasnike“ mogu stvoriti različite vrste ćelija. Neki citokini pokreću i fokusiraju imunološki odgovor, odnosno oni aktiviraju bela krvna zrnca da unište određeni patogeni mikroorganizam. Jedan tip, interferoni, mogu usporiti ili zaustaviti virus da pravi svoje kopije. Citokini takođe poručuju vašem organizmu da „isključi“ imunitet nakon što opasnost nestane.

Kada krene po zlu

Alergijski odgovor je da kada vaš organizam preterano reaguje na nešto što vam ne bi naškodilo, poput kikirikija. Kada vaš sistem ne reaguje dovoljno snažno na problem, to se naziva poremećaj imunodeficijencije ( poput AIDS-a). Autoimuni odgovor se dešava kada vaš organizam „greši“ i napada sosptvene zdrave ćelije. To može izazvati ozbiljne bolesti poput reumatoidnog artritisa, Kronove bolesti, dijabetesa tipa 1 i lupusa.

 

 

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo