Naslovna / Zdravlje

Zašto se javlja vikend glavobolja, i to baš subotom ujutru

Priredio/la: I. V. |9:00 - 14. 06. 2025.

Vikend glavobolje najverovatnije posledica naglog smanjenja hormona stresa što pokreće brzo oslobađanje neurotransmitera

vikend glavobolja Vikend glavobolja može da bude posledica naglog smanjenja hormona stresa Foto: Shutterstock

Vikend glavobolja može da se razvije na kraju naporne, stresne radne nedelje, a mogu da je izazovu određeni faktori kao što su promene u rutini osobe, rasporedu spavanja ili ishrani. Migrena je neurološko stanje koje izaziva umeren do jak pulsirajući bol koji se obično javlja na jednoj strani glave.

Migrena se javlja u predvidljivo vreme

Britanska National Health Service napominje da su vikend glavobolje najverovatnije posledica naglog smanjenja hormona stresa što pokreće brzo oslobađanje neurotransmitera. Ovi neurotransmiteri šalju impulse koji uzrokuju širenje i sužavanje krvnih sudova, što rezultira glavoboljom. Prema Nacionalnoj fondaciji za glavobolju (NHF), ljudi koji imaju migrenu mogu da  budu posebno skloni napadima migrene vikendom, najverovatnije zbog prekomernog spavanja.

Nacionalni institut za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), navodi da se migrena  najčešće javlja rano ujutru. Kod nekih ljudi to može da bude u predvidljivo vreme, kao što je vikend, nakon stresne nedelje na poslu.

Pored glavobolje, drugi simptomi migrene mogu da budu:

  • mučnina
  • zamagljen vid
  • povećana osetljivost na svetlost ili zvuk
  • konfuzija
  • promena raspoloženja
  • umor.

U koje doba dana se javlja vikend glavobolja?

Vikend glavobolja najčešće se javlja u jutarnjim satima tokom slobodnih dana, posebno subotom ujutru i može da traje nekoliko sati, pa čak i ceo dan. Za razliku od glavobolja uzrokovanih jasnim fiziološkim činiocima poput dehidracije ili infekcije, vikend glavobolja često se dovodi u vezu sa  promenama u dnevnoj rutini kao što su duže spavanje, preskakanje jutarnje kafe ili nagli pad nivoa stresa.

Studija objavljena u časopisu Headache: The Journal of Head and Face Pain analizirala je prevalenciju i karakteristike migrena u opštoj populaciji i pokazala da su određeni obrasci glavobolje, uključujući one koje se javljaju tokom vikenda, česti kod ljudi koji su skloni migrenama. Istraživane su psihološke karakteristike osoba koje pate od vikend glavobolja u poređenju sa pacijentima koji imaju migrene. Naučnici su primetili da osobe koje pate od vikend glavobolja često doživljavaju ove glavobolje nakon razdoblja stresa, što ukazuje na vezu između „otpuštanja“ stresa i pojave glavobolje.

Zašto nastaje vikend glavobolja?

Mehanizam nastanka opisane glavobolje još nije u potpunosti jasan. Može da se javi kod svake treće osobe koja boluje od migrene i kod svake šeste osobe koja ima tenzijsku glavobolju, međutim javlja se i kod ljudi koji nikad nisu imali opisane vrste glavobolja. Stručnjaci objašnjavaju ljudi vikendom obično spavaju malo duže u želji da nadoknade manjak sna koji se nakupio tokom nedelje.

– Upravo je to jedan od uzroka vikend glavobolje. Naime, naš biološki sat je navijen na određeno vreme za ustajanje, i ako to vreme prespavamo, možemo da se probudimo s glavoboljom. isti učinak može imati i prekratko spavanje, osobito ako petak navečer provedemo u intenzivnijem provodu i popijemo nekoliko čaša alkohola previše. Isti učinak može da ima i malo sna, posebno ako petak veče provedemo u intenzivnijem provodu i popijemo nekoliko čaša alkohola više – objašnjava dr Vida Demarin, članica Hrvatske akademije znanosti.

Još jedan, vrlo verovatan uzrok vikend glavobolje je manja količina kafe i posledično manjak kofeina, otkriva dr Demarin.

– Ako vikendom duže spavamo i organizam ne dobije svoju količinu kofeina na koju je naučen, u vreme u koje je naučen, to takođe može da rezultira glavoboljom – pojašnjava dr Demarin.

Koji simptomi prate glavobolju koja se javlja vikendom?

Najčešći simptomi vikend glavobolje uključuju simptome koji se javljaju kod migrena:

  • pulsirajuća bol s jedne strane glave (karakteristična za migrenu)
  • osetljivost na svetlost (fotofobija) i zvuk (fonofobija)
  • mučnina i ponekad povraćanje
  • zamagljen vid ili blage vizualne smetnje (auru rijetko, ali nije isključena)
  • ukočenost vrata ili pritisak u području zatiljka
  • osećaj mentalnog umora ili zbunjenosti
  • potrebu za povlačenjem u mračnu i tihu prostoriju.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo