Sve je više dokaza da izloženost UV zračenju – bilo prirodnom ili veštačkom – može imati ozbiljne posledice po zdravlje kože. Među njima je i melanom, najzloćudniji tumor kože koji, ukoliko se ne otkrije na vreme, može imati smrtonosan ishod.
Broj novoobolelih u Srbiji raste, ali zahvaljujući boljoj edukaciji i savremenim dijagnostičkim metodama, raste i broj onih kod kojih se bolest otkriva na vreme. O tome šta je najvažnije znati, kako se štititi i kako rano prepoznati rizike, za eKliniku govori dr Mirjana Balić, specijalista interne medicine u Univerzitetskom kliničkom centru Niš.
Statistika u Srbiji: Porast broja obolelih, ali i rana dijagnostika
– Melanom je malignitet koji se u Srbiji po učestalosti i smrtnosti nalazi na jedanaestom mestu. Medijana godina obolelih je oko 65, što znači da se najčešće javlja kod starije populacije. Ipak, ono što zabrinjava jeste podatak da se poslednjih godina beleži značajniji porast u uzrastu između 30 i 35 godina, naročito kod žena. To se može povezati sa povećanom izloženošću sunčevim zracima, ali i sve češćom upotrebom solarijuma – ističe dr Balić.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje „Batut” iz 2021. godine, u Srbiji se godišnje registruje oko 700 novoobolelih od melanoma, a oko 200 osoba izgubi život.
– Porast broja obolelih delimično se može objasniti višim UV indeksom i klimatskim promenama koje donose više sunčanih dana i intenzivnije zračenje. Ali to nije jedini razlog. Zahvaljujući kampanjama ranog otkrivanja, poput projekta Euromelanoma, povećana je svest ljudi i mogućnost da se promene na koži otkriju u ranoj fazi. Zato ovaj statistički skok ne mora značiti stvarni porast obolelih, već pre sve – bolju dijagnostiku – objašnjava dr Mirjana Balić.
Primarna prevencija: Kako da sprečimo pojavu melanoma
Prevencija melanoma, kako naglašava naša sagovornica, počinje edukacijom.
– Primarna prevencija podrazumeva sve one mere koje imaju za cilj da spreče da bolest uopšte nastane. To znači da moramo neprekidno raditi na informisanju i podizanju svesti o faktorima rizika. Znanje je ovde ključ. Ljudi moraju znati da su u riziku svi koji imaju veliki broj mladeža – više od 50 – ili makar jedan atipični, displastični mladež. Osobe sa kongenitalnim džinovskim melanocitnim nevusima, kao i oni koji su imunokompromitovani – pacijenti na terapiji zbog transplantacije, oboleli od HIV-a, ali i onkološki bolesnici – posebno su ranjiva grupa – upozorava dr Balić.
Rizik se povećava i kod osoba starijih od 50 godina, naročito ako imaju solarna oštećenja kože, kao i kod onih sa pozitivnom ličnom ili porodičnom anamnezom melanoma.
– Ipak, najvažniji faktor rizika, na koji možemo da utičemo, jeste izlaganje ultravioletnom zračenju. To podrazumeva sunce i solarijume. Zato je zaštita kože osnov svega – naglašava naša sagovornica.
Kako izgleda pravilna zaštita od sunca?
– Prva i osnovna preporuka je: izbegavajte nepotrebno izlaganje suncu, naročito od 10 do 17 časova u letnjem periodu, od maja do oktobra. Boravak u prirodi, pored vode, na pesku, ali i na snegu zimi, povećava opasnost zbog refleksije UV zraka. Ako morate da budete napolju, birajte hlad, nosite laganu odeću dugih rukava, šešire sa širokim obodom, kvalitetne naočare sa UV zaštitom. I naravno, koristite kreme sa zaštitnim faktorom 50+ – savetuje naša sagovornica.
Dodaje da kreme ne mogu da zamene druge mere, već samo da ih dopune:
– Kremu treba naneti u dovoljnoj količini, najmanje 30 minuta pre izlaska na sunce, i obnavljati je na svaka 2 do 3 sata, naročito posle znojenja ili kupanja. Mala deca do 6 meseci ne bi uopšte smela biti izložena suncu, a starija deca treba da nose odeću sa UV filterima – kaže dr Balić.
Solarijumi – tihi ubica kože
Posebno je važna tema zakonske regulative upotrebe solarijuma.
– Samo jedno korišćenje solarijuma povećava rizik od melanoma za 20%, a rizik od skvamoznog karcinoma za čak 70%. Od 2009. godine Svetska zdravstvena organizacija je zračenje solarijuma svrstala u istu grupu kancerogena kao X i gamma zrake. U Srbiji je od februara 2019. godine zabranjena upotreba solarijuma za osobe mlađe od 18 godina. Ipak, smatram da kao struka moramo da se borimo za potpunu zabranu, kao što je to već urađeno u Australiji i Brazilu, a u nekim zemljama EU se o tome ozbiljno razmatra – poručuje dr Balić.
Sekundarna prevencija: Samopregled i rana dijagnoza spašavaju život
Cilj sekundarne prevencije jeste otkrivanje bolesti u što ranijoj fazi, kada je moguće potpuno izlečenje.
– Ako se melanom otkrije dok je ograničen na površni sloj kože, jednostavnom hirurškom intervencijom može se potpuno odstraniti i postići izlečenje. Zato je važno da svako zna kako izgleda njegova koža i da jednom mesečno obavlja samopregled, uz pomoć ogledala ili člana porodice – savetuje dr Balić..
Dodaje da je neophodna edukacija i među zdravstvenim radnicima:
– Lekari primarne zdravstvene zaštite, ali i pedijatri, moraju znati da prepoznaju promene koje zadovoljavaju ABCDE kriterijume, ali i FGE za nodularni melanom. Takođe, potrebno je češće kontrolisati pacijente sa faktorima rizika, jer oni zaslužuju posebnu pažnju. Dermoskopija kao dijagnostički alat je dragocena – to je mali aparat, ali od velikog značaja u kliničkoj praksi. Međutim, ako postoji sumnja, ne treba čekati. Bolje je pacijenta odmah uputiti hirurgu i sprovesti patohistološku verifikaciju – naglašava dr Balić.
Prevencija melanomu zatvara vrata
Melanom može biti nevidljiv neprijatelj, ali kada se otkrije na vreme, moguće ga je pobediti. Sve počinje od svesti – o riziku, o zaštiti, o važnosti pregleda.
– Naša odgovornost je da budemo edukovani, da se štitimo i da pratimo svoju kožu. Prevencija jeste snaga, a rana dijagnoza – spas. U borbi sa melanom, vreme je zaista najvažniji faktor – zaključuje dr Mirjana Balić na kraju razgovora za eKlinika portal.
Vrlo poučno.