Prvi put u Srbiji otkrivena alergija na crveno meso posle ujeda krpelja: Dr Pavle Banović objašnjava sve o alfa-gal sindromu

   
Čitanje: oko 5 min.
  • 0

- Kod pacijenata koji imaju alfa-gal (AGS) sindrom u krvi su prisutna antitela aGal IgE u visokim koncentracijama, koja svojim vezivanjem za aGal iz hrane u crevima dovode do različitih digestivnih tegoba - objašnjava mehanizam pokretanja ove alergijske reakcije u razgovoru za eKlinika portal Asist. dr sci. med. Pavle Banović

Alfa-gal sindrom je alergija na crveno meso koja nastaje nakon uboda krpelja. Reč je o sindromu koji se, prema navodima CDC brzo širi u Sjedinjenim Američkim Državama (procenjuje da čak 450.000 može da ima ovo stanje), ali i širom sveta. U Srbiji je zvanično potvrđen prvi slučaj.

Šta je alfa-gal sindrom i kako je otkriven?

Kako u razgovoru za eKlinika portal kaže Asist. dr sci. medPavle Banović iz Pasterovog zavoda i Katedre za mikrobiologiju sa parazitologijom i imunologijom Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, alfa-gal sindrom (AGS) je stanje koje je slučajno oktriveno usled istraživanja neočekivanih neželjenih efekata kod pacijenata koji su bili na terapiji lekom cetuximab.

- Serijom paralelnih istraživanja u Evropi i Severnoj Americi pronađena je veza između pacijenata koji su ispoljili neželjene reakcije sa češćim izlaganjima ubodima krpelja. Nakon toga, specifična anti-aGal antitela su otkrivena kao uzročnik neželjenih reakcija nakon davanja cetuximaba. Dalja istraživanja su pomogla da se karakterišu pacijenti sa AGS, što je postavilo osnove za dijagnostiku ovog sindroma u ostatku sveta - objašnjava sagovornik eKlinika portala.

Da li ovaj tip alergije izazivaju zaraženi krpelji

Ljudi se plaše ujeda krpelja, ali smo se do sada uglavnom fokusirali na Lajmsku bolest. Da li su kod alfa-gal sindroma u pitanju zaraženi ili "zdravi" krpelji i ima li to veze sa alergijskom reakcijom?

Do sada nije uočena veza između statusa zaraženosti krpelja sa pojedinim patogenima i pojave alergije kod ljudi. Trenutni stav je da se AGS razvija usled višestrukih izlaganja ubodima krpelja, a samim tim i alergenima koji se nalaze u njihovom usnom aparatu - navodi dr Banović.

Šta se kod AGS događa sa specifičnim antitelima koja svi imamo u malim količinama

Doktora pitamo i kako u praksi dolazi do ove alergijske reakcije: ujede nas krpelj, konzumiramo crveno meso i ispolje se simptomi? Šta inicira ovu vezu i kako se potvrđuje?

- Tačan mehanizam nastanka ove preosetljivosti (kao i kod mnogih drugih tipova preosetljivosti) nije poznat. Smatra se da genetska struktura pojedinca ima značajnu ulogu, ali su svakako značajni i faktori spoljašnje sredine (učestalost ulaganjima krpelja). Ono što je interesantno jeste da su anti-aGal antitela prisutna kod opšte populacije u malim koncentracijama, i smatra se da su izuzetno značajna u nespecifičnoj odbrani od bakterijskih, virusnih i gljivičnih infekcija, s obzirom da mnogi mikroorganizmi na sebi ispoljavaju ovaj karbohidrat. Kod pacijenata koji imaju AGS ovaj zaštitni mehanizam je ''otrgnut kontroli'' te su u krvi prisutna anti-aGal IgE u visokim koncentracijama, koja svojim vezivanjem za aGal iz hrane u crevima dovode do različitih digestivnih tegoba, koje mogu imati i sistemski karakter u ekstremnim slučajevima - precizira Asist. dr sci. medPavle Banović.

Simptomi alfa-gal alergijske reakcije

Prema rečima sagovornika eKlinika portala, AGS se može manifestovati u obliku odložene ili akutne anafilaksije nakon izlaganja aGal epitopima na mesu sisara, pljuvački krpelja i specifičnim lekovima. Takođe, kako kaže doktor, u slučaju konzumiranja mesa sisara, AGS se razlikuje od većine IgE-posredovanih alergija na hranu (npr. alergije na kikiriki, orašaste plodove i morske plodove), jer se manifestacije ne javljaju brzo nakon konzumiranja alergena.

- Klasična manifestacija AGS-a obuhvata kožne reakcije (koprivnjača/angioedem) koje se javljaju 2–6 sati nakon konzumiranja mesa sisara uz detekciju anti-a-Gal IgE (≥0,1 IU/mL ili <2% ukupnog IgE), gde se kliničko poboljšanje primećuje nakon promene ishrane tako da se zasniva na hranljivim materijama koje nisu sisarskog porekla - dodaje dr Banović.

Da li su neke osobe više izložene riziku od alfa-gal sindroma, a kojim bolestima su skloniji oboleli?

AGS se, kaže dr Banović, prijavljuje širom sveta i najčešće je povezan sa prethodnim izlaganjem ubodima krpelja.

- Pripadnost određenoj krvnoj grupi (ABO sistem), pol, konzumiranje alkohola, izloženost mačkama i infekcija helmintima su predloženi kao kofaktori koji mogu uticati na razvoj AGS-a. S druge strane, osobe koje pate od AGS-a su identifikovane kao sklonije razvoju ateroskleroze i posledičnih kardiovaskularnih komplikacija, ali mehanizam koji stoji iza ovoga još uvek nije rasvetljen u potpunosti.

Detekcija novih slučajeva bolesti je pomeranje granica operativnog rada

Koliko je izazovno za struku posvećenu i naučnom radu u "realnom vremenu" zabeležiti slučaj bilo kog stanja/bolesti u našoj zemlji?

- Detekcija novih slučajeva bolesti zahteva izuzetan trud, kolektivni rad i puno komunikacije, jer je potrebno pomeriti granice operativnog rada koja je do tada postojala. Pasterov zavod ima značajnih iskustava u tom procesu, s obzirom da smo bili uključeni u istraživanje novih slučajeva Kongo-Krimske hemoragične groznice u Makedoniji (rad 1, rad 2), kao i Krpeljskog encefalitisa u Srbiji kod povratnika iz inostranstva (rad 1, rad 2) - navodi Asist. dr sci. medPavle Banović za eKlinika portal i ne bez ponosa dodaje za kraj: 

Potvrđena vrednost visokog nivoa rada i odgovora na izazove

- Na prvom mestu, potrebno je temeljno praćenje literature kako bi se znalo koje su aktuelnosti u svetu i okruženju, kako bi se uopšte slučaj nove bolesti primetio i kako bi mu se posvetila odgovarajuća pažnja. Nakon toga je izazov obezbediti dijagnostičku infrastukturu kako bi se radilo po ekvivalentnim standardima dijagnostike koji je u zemljama gde je se ta bolest rutinski dokazuje. Upravo u tome leži i vrednost našeg rada, s obzirom na to da smo uz pomoć kolega Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine, Infektivne klinike u Skoplju i kolega u inostranstvu uspeli da postignemo taj nivo i odgovorimo izazovu.

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

eKlinika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

ePodcast

  • Eur: <% exchange.eur %>
  • Usd: <% exchange.usd %>