Naslovna / Zdravlje

Struktura tkiva dojke može da ukaže na rizik od malignog oboljenja

Priredio/la: D. T.|16:00 - 24. 12. 2021.

U zavisnosti od tri vrste tkiva može se pretpostaviti koliki je rizik od pojave zloćudnih promena

dojke U zavisnosti od tri vrste tkiva može se pretpostaviti koliki je rizik od zloćudnih promena Foto: Shutterstock

Raštrkano fibroglandularno tkivo dojke je termin kojim se opisuje struktura dojki, koje se uglavnom sastoje od masnog tkiva i manjih područja gustog tkiva. Dojke su kombinacija masnog, vezivnog i žlezdanog tkiva. Svaka žena ima drugačiju strukturu dojke i smatra se da su određene strukture sklonije malignim promenama. Doktori, ipak, naglašavaju da velika većina promena nisu razlog za brigu.

Šta može da oteža otkrivanje opasnih promena?

Raštrkana područja gustog tkiva mogu uticati na osećaj neprijatnosti ili pojavu kvržica, posebno tokom menstrualnog ciklusa. Ove promene nisu maligne, ali mogu otežati identifikaciju potencijalno opasnih kvržica ili promena na dojkama. Smatra se da oko 40 odsto žena ima raštrkano fibroglandularno tkivo. Struktura tkiva dojke se menja u procesu starenja. Američko udruženje za borbu protiv raka preporučuje ženama od 45. do 54. godine redovne godišnje mamografske preglede. Ovaj skrining pruža uvid u gustinu i sastav tkiva dojke. Gušće tkivo sastavljeno od vezivnog tkiva i žlezda je svetlije, dok je masno tkivo tamnije na mamografskom snimku.

Grudi sa manjim rizikom

Grudi mogu da sadrže tkivo sa uglavnom masnom strukturom. Studije sugerišu da osobe sa ovakvim tkivom dojke imaju manji rizik od raka. Sledeći tip dojki je sa gustim (češći) i izuzetno gustim (izuzetno redak oblik) tkivom. Smatra se da žene s ovim oblikom tikva, imaju veći rizik od zloćudnih promena. Raštrkano fibroglandularno tkivo je kombinacija tkiva dojke male i velike gustine. Kada su u pitanju štetne promene, ove vrste grudi su u sredini, u odnosu na grudi sa uglavnom masnim ili gustim tkivom.

Ko ima češće gustu strukturu dojki?

Fibroglandularna gustina tkiva dojke je uobičajena i nije razlog za zabrinutost. S druge strane, postoje neki faktori koji povećavaju verovatnoću da žena ima gusto tkivo dojke. To su uglavnom žene u premenopauzi, one koje koriste hormonsku terapiju i imaju nizak indeks telesne mase (BMI). Manja je verovatnoća da će guste grudi imati žene koje su rađale i dojile decu, one koje su prošle menopauzu i koristile hormonsku terapiju tamoksifenom.

Uobičajene promene

Svaka žena ima različite grudi, pa i simptomi raštrkanog fibroglandularnog tkiva dojke mogu varirati. Često se primećuju kvržice u grudima, ciste ispunjene tečnošću, fibroza. Nekada je istaknuto fibrozno tkivo nalik na ožiljak, primetan je i prekomerni rast ćelija u sluznici mlečnih kanala. Bitno je zato da svaka žena prati izgled grudi tokom menstrualnog ciklusa, kako bi na vreme opazila, nešto što nije uobičajeno. Iste promene tkiva grudi, koje se zapažaju svakog meseca uglavnom nisu razlog za zabrinutost. Ipak ako uočite neku promenu i vidu kvržice, obratite se lekaru. Važno je znati da su kvržice ili ciste, česte promene na grudima i da skoro po pravilu nisu opasne prirode.

Mamografijom se utvrđuje struktura tikva

Mamografom se može utvrditi raštrkano fibroglandularno tkivo dojke i sve promene. Ma koliko mamograf bio dobro dijagnostičko sredstvo, on ne može da pruži informaciju o vrsti promene. Samo biopsija može utvrditi da li je neka kvržica kancerogena. Stručnjaci tvrde da je većina promena na dojkama benigna dobroćudne prirode.

Samopregled osnova zdravstvene kulture svake žene

Raštrkano fibroglandularno tkivo dojke nije bolest i ne zahteva lečenje. To je uobičajena vrsta tkiva dojke i proemene su velikom većinom dobroćudne. Ipak, neke žene se žale na osećaj bola ili nelagodnosti, posebno pre i tokom menstrualnog ciklusa. Žene sa ovakvom strukturom tkiva dojke, trebalo bi same redovno da pregledaju grudi, kako bi na vreme uočile neke promene. Samopregled dojki je posebno važan, jer raštrkano fibroglandularno tkivo dojke može nekada otežati uočavanje mogućih opasnih kvržica.

Redovan skrining dojki za žene starije od 40 godina

Redovan skrining dojki preporučuje se ženama starijim od 40 godina. Ukoliko postoji veći rizik od raka dojke, preporuka je da se od 50. do 74. godine mamografom na svake dve godine pregledaju grudi. Ima i stručnjaka koji savetuju svim ženama redovne godišnje mamografske preglede od 45. do 54. godine.

Lekar može preporučiti plan skrininga u zavisnosti od individualnih faktora rizika. Za osobe sa gustim tkivom grudi, predlaže se i pregled magnetnom rezonancom, pregled 3D mamografom daje precizniji uvod u gustu strukturu tkiva. Primenjuje se i ultrazvuk, kao opcija, koja koristi zvučne talase visoke frekvencije za kreiranje slika tkiva dojke.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Jasmina
23:13, 25. 12. 2021.
Odgovori

Nista o kalcifikatima?!

Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo