Naslovna / Zdravlje

Antibiotik ne leči kijavicu, kako se koristi ovaj lek i zašto ga nije dobro uzimati na svoju ruku

Piše: Danijela Tadić|8:45 - 28. 11. 2022.

Kada uđemo u bolnicu uneli smo u nju i svoje mikroorganizme, ali moguće je da nas u bolnici dočekaju i drugi mikroorganizmi koji su već bili pod pritiskom antibiotika. U ovakvim situacijama postoji rizik da neko dobije tešku infekciju iako s njom nije došao u bolnicu, kaže infektolog prof. dr Siniša Sević

antibiotici Prof. dr Sević: Što je veći pritisak antibiotika, odnosno što ih više koristimo, podstičemo bakterije da na njih razviju rezistenciju Foto: Shutterstock/print screen RTS

Antibiotik ne leči virusne infekcije, virusnu upalu grla, curenje nosa, kašalj, običnu prehladu. Neselektivna upotreba ovih lekova može dovesti do toga da neke bolesti postanu teško izlečive, kažu stručnjaci. Nesmotrena upotreba antibiotika praktično bi značila da buduće generacije u najtežem slučaju ne bi imale čime da leče jake upale sinusa, bakterijsku upalu grla ili urinarne infekcije.

Antibiotik je lek koji može spasiti život

Antibiotici su medikamenti koji se koriste u lečenju bakterijskih infekcija, ne deluju na viruse ili kod oboljenja izazvanih delovanjem gljivica. Ovu lekovi primenjuju se prema preciznom savetu lekara, koji postavlja dijagnozu i određuje terapiju. Stručnjaci naglašavaju da su antibiotici lekovi koji mogu spasiti život. S druge strane, pogrešna upotreba antibiotika dovela je do povećanja otpornosti mikroorganizama, to jest, rezistentnosti na ove lekove, što znači da jedan odgovarajući antibiotik nije u mogućnosti da uništi određene bakterije.

– Ukoliko sam ja nosilac neke rezistentne bakterije mogu lako rukovanjem da je prenesem na osobu koja nema tu bakteriju i koja nije koristila antibiotike. Mikroorganizmi se kreću sa nama, kada sednemo u avion i otputujemo, otputovali su i mikroorganizmi. Kada uđemo u bolnicu uneli smo u nju i svoje mikroorganizme, ali moguće je da nas u bolnici dočekaju i drugi mikroorganizmi koji su već bili pod pritiskom antibiotika. U ovakvim situacijama postoji rizik da neko dobije tešku infekciju iako s njom nije došao u bolnicu – kaže za portal eKlinika prof. dr Siniša Sević, infektolog Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine.

Dve godine preterane upotrebe antibiotika u lečenju covid 19

Mikrobiolog Aleksandar Fleming izolovao je 1928. iz gljive penicilijum notatum prvi antibiotik – penicilin, lek koji je spasao milione života. Problem je nastao kada su antibiotici počeli da se koriste neselektivno. Prof. dr Sević priča da su se početkom 2000-tih antibiotici mogli kupiti u apoteci bez bilo kakvog lekarskog recepta. Pacijenti su kada im skoči temperatura uz paracetamol kupovali i neki antibiotik, beležio se stalni porast potrošnje antibiotika, dodaje prof. Sević. Potom je uveden propis, prema kome se antibiotik mogao izdati samo na lekarski recept, a posle izrade Nacionalnog vodiča dobre kliničke prakse za racionalnu upotrebu antibiotika 2018. dolazi do značajnijeg pada u upotrebi antimikrobnih lekova.

– Baš kada smo uspeli da snizimo potrošnju dolazi pandemija covid 19, kada u nedostatku drugih lekova i neznanja oko toka bolesti, ponovo počinje preterana upotreba antibiotika. Na početku covid 19 epidemije, iako se suštinski radi o virusnoj infekciji pluća, skoro svaki pacijent je dobio jedan, a nekada i dva antimikrobna leka. Kako su saznanja o covid 19 napredovala, menjao se i stav lekara. Postajali su dostupni i efikasni antivirusni lekovi, ali i shvatilo se da suština zapaljenskog odgovora nije bakterijska superinfekcija, nego primarno dejstvo virusa. Šteta je ipak bila načinjena, pa smo dve godine imali preteranu upotrebu antibiotika u lečenju covid 19 – navodi prof. dr Sević.

Bakterije organizmi stari 3 milijarde godina

Stručnjaci napominju da neselektivna upotreba antibiotika dovodi do lakše i bolje adaptacije bakterija na antibiotike. Prof. Sević podseća da su bakterije 3 milijarde godina stari organizmi na planeti Zemlji.

– Da nisu toliko sposobne i prilagodljive izumrle bi kao što su izumrli neki drugi oblici života. Bakterije kao naš neprijatelji nikako nisu za potcenjivanje, jer imaju veliku i brzu smenu generacija, vrlo su genetski fleksibilne i mogu se lako prilagoditi uslovima u kojima žive i na antibiotike. Što je veći pritisak antibiotika, odnosno što ih više koristimo, podstičemo bakterije da na njih razviju rezistenciju– objašnjava prof. dr Sević.

Najveći problem mikoorganizmi u bolničkim sredinama

Mreža monitoringa nad antimikrobnom rezistencijom CAESAR postoji i kod nas, a na nivou Republike Srbije aktivan je i centar za praćenje u Institutu za javno zdravlje Vojvodine u Novom Sadu, gde se prikupljaju svi sojevi bolničkih invazivnih mikroorganizama.

Klinički najveći problem su mikroorganizmi koji žive u bolničkim sredinama Acinetobacter baumannii, Pseudomonas aeruginos i drugi. To su mikroorganizmi koji pripadaju gram – negativnim bakterijama koje u stvari poseduju veoma raznovrsne mehanizme razvoja rezistencije. Sada je najveći i najbrži razvoj rezistencije kod bakterija koje proizvode enzim koji ima mogućnost da hidrolizuje, razloži antibiotik. Pacijent popije ovakav antibiotik, ali on ne deluje – naglašava dr Sević.

Kako očuvati efikasnost postojećih lekova?

Zbog svega navedenog Svetska zdravstvena organizacija počela je sa obeležavanjem Svetske nedelje svesnosti o antimikrobnim lekovima.

– Ne pričamo samo o antibioticima koji se odnose na bakterije, već i o antigljivičnim i antivirusnim lekovima. Polako se taj problem rezistencije preliva i na gljivice i viruse, pa imamo problem i sa primenom i pojedinih antivirusnih lekova i antigljivičnih lekova, a naš cilj je da očuvamo efikasnost lekova koje sada imamo, jer razvoj novih lekova nije ni lak, ni brz, a ni ekonomski jeftin i isplativ – kaže prof. Sević.

Doktor navodi da se mali broj farmaceutskih kompanija bavi istraživanjem antimikrobnih lekova, ta istraživanja su skupa, pa je kompanijama isplativije i lakše da ulažu sredstva u lekove koje će pacijenti piti do kraja života, kao na primer, medikamente za regulaciju visokog krvnog pritiska.

– Imamo tri nova antimikrobna leka koja su dostupna i registrovana i koji pokrivaju najrezistentnije mikroorganizme. Njihova upotreba je selektivna, samo kada su iscrpljene sve ostale terapijske mogućnosti. Cilj je da antibioticima kojima raspolažemo, efikasno lečimo pacijente, ali i da sačuvamo efikasnost tih antibiotika za neke godine koje su pred nama – ističe prof. dr Siniša Sević.

Kako se pravilno koriste antibiotici?

Kada je u pitanju primena antibiotika veoma je bitan i način na koji se oni koriste. Konzumacija  alkoholnih pića tokom upotrebe atnibiotika se ne savetuje, jer su u moguće nuspojave u vidu mučnine, povraćanja.

– S druge strane, samo uzimanje leka pre ili posle jela, zavisi od toga kako se taj lek resorbuje. Za neke antibiotike bitno je da se popiju jedan sat pre, ili dva sata posle obroka i da se ne uzimaju istovremeno s hranom, jer će ona smanjiti njihovu resorpciju – kaže prof. dr Sević.

Doza i dužina antibiotske terapije, kako kaže sagovornik portala eKlinika zavisi od lokalizacije infekcije, od toga koja se bolest leči.

Ukoliko imamo upalu mokraćne bešike, nju ćemo lečiti antibioticima 7 do 10 dana, ali upalu bubrega ćemo lečiti dve do tri nedelje. Jako je bitno koju upalu lečimo, pa ne možemo napraviti generalni pristup antibioticima. Cilj je da postignemo koncentracije leka dovoljne da unište mikroorganizme na mestu infekcije. Tamo gde je nastala infekcija nisu sva tkiva jednako prokrvljena. Gde je tikvo više prokrvljeno, pre ćemo postići koncentracije leka koje su iznad minimalne inhibitorne koncentracije. Ovo je termin koji nam govori koja je to najmanja koncentracija antibiotika dovoljna da uništi mikroorganizme. Ne postoji jednostavan savet, savet najbolje zna izabrani lekar, on će najbolje reći koliko dugo je potrebno da pijemo antibiotike, koji antibiotik i u kojoj dozi -ističe dr Sević.

Virusne infekcije prolaze uz vitamine i antipiretike

Lekari savetuju pacijentima da uzimaju lekove prema određenom protokolu. Dešava se da stručnjak propiše primenu antibiotika 10 dana, da pacijentu bude bolje posle 5 dana i da prestane da uzima lek. U ovakvim situacijama moguće je da dođe do vraćanja infekcije. Dr Sević naglašava i da antibiotike ne koristimo za neke jednostavne respiratorne infekcije.

– Predstoji nam sezona slava i proslava, većina osoba će biti u kontaktu s velikim brojem ljudi. Moguće su respiratorne tegobe kao što su gušobolja, curenje nosa, kašalj, koje uglavnom nisu bakterijske infekcije i ne leče se antibioticima, to su pre svega virusne infekcije koje će proći uz vitamine, antipiretike, antiinflamatorne lekove – savetuje prof. dr Siniša Sević.

Pre preuzimanja teksta sa našeg sajta obavezno pročitajte USLOVE KORIŠĆENJA. Posebno obratite pažnju na član 6. i 8.2.
TEME:
Vaš komentar nam je dragocen!

Ostavite odgovor

Preporučujemo