Gde ljubav živi u mozgu je pitanje kojim se bavila studija istraživača sa Aalto University. Reč „ljubav“ koristimo u zbunjujućem rasponu konteksta – od seksualnog obožavanja do roditeljske ljubavi ili ljubavi prema prirodi. Sada, sveobuhvatno snimanje mozga može da rasvetli zašto koristimo istu reč za tako raznoliku kolekciju ljudskih iskustava.
Naučnici objasnili gde „stanuje“ ljubav
Poznato je da žene kada rode dete, kada prvi put vide svoje dete, to doživljaju kao najveće čudo svog života i odmah osete ogromnu ljubav prema tek rođenom biću. Upravo zbog tog osećaja u studiji naučnika sa Aalto University učestvovalo je 55 roditelja koji su sami za sebe rekli da su u „ljubavnoj vezi“ sa svojom decom. Istraživači su koristili funkcionalnu magnetnu rezonancu (fMRI) za merenje moždane aktivnosti dok su razmišljali o kratkim pričama o 6 različitih vrsta ljubavi.
– Sada imamo sveobuhvatniju sliku moždane aktivnosti koje su u vezi sa različitim vrstama ljubavi u odnosu na prethodna istraživanja. Obrazac aktivacije ljubavi se generiše u društvenim situacijama u bazalnim ganglijama, srednjoj liniji čela, prekuneusu i temporoparijetalnom spoju na bočnim stranama potiljka – objašnjava Pärttyli Rinne, filozof i istraživač sa Aalto University koji je koordinirao studiju.
Najjaču moždanu aktivnost izazvala ljubav prema deci
Ljubav prema svojoj deci izazvala je najintenzivniju moždanu aktivnost.
– Kada postoji roditeljska ljubav, tada dolazi do aktivacije duboko u sistemu nagrađivanja mozga u području striatuma dok se zamišlja ljubav, a to nije viđeno ni za jednu drugu vrstu ljubavi – ističe Rinne. Ljubav prema partnerima, prijateljima, strancima, kućnim ljubimcima i prirodi takođe su bili deo studije, koja je objavljena u časopisu Cerebral Cortex. Prema istraživanju, na aktivnost mozga utiče ne samo bliskost objekta ljubavi, već i da li je u pitanju čovek, druga vrsta ili priroda.
Nije iznenađujuće da je ljubav prema strancima bila manje značajna i izazvala je manje aktivacije mozga od ljubavi u bliskim vezama. Takođe, pokazalo se da ljubav prema prirodi aktivira sistem nagrađivanja i vizuelne oblasti mozga, ali ne i društvene oblasti mozga.
Deo mozga zadužen za društvenost mnogo otkriva o čoveku
Vlasnici kućnih ljubimaca koji se mogu identifikovati po aktivnosti mozga
Najveće iznenađenje za istraživače bilo je to što su oblasti mozga, koje imaju veze sa ljubavlju među ljudima, na kraju bile veoma slične, a razlike su se odnosile prvenstveno u intenzitetu aktivacije. Sve vrste ljubavi među ljudima aktivirale su oblasti mozga koje su u vezi sa društvenom spoznajom, za razliku od ljubavi prema kućnim ljubimcima ili prirodi – sa jednim izuzetkom.
Reakcije mozga ispitanika na određena pitanja otkrivaju da li dele život sa krznenim prijateljem, odnosno da li su vlasnici neke životinje ili ne.
– Kada se posmatra ljubav prema kućnim ljubimcima i aktivnost mozga u vezi sa njom, područja mozga koja imaju veze sa društvenošću statistički otkrivaju da li je osoba vlasnik kućnog ljubimca ili ne. Kada su u pitanju vlasnici kućnih ljubimaca, ova područja su aktivnija nego kod onih koji nisu vlasnici ljubimaca – kaže Rinne.
