Ima li razloga za zabrinutost kada se probudimo u suzama? Foto: Shutterstock
Za mnoge ljude, san je utočište – mirna pauza za odmor i resetovanje. Međutim, buđenje u suzama nije tako retko kako nam se čini, a gotovo uvek je zbunjujuće i zabrinjavajuće. Za bebe je plakanje u snu, dok je kod odraslih nešto drugačija situacija.
Plakanje u snu često odražava emocionalno i mentalno stanje. Može ukazivati na to da obrađujete tugu, stres, anksioznost ili neki mentalni problem. Takođe, može biti reakcija na loše snove ili noćne more. Važno je razumeti da ni emocije, ni čula, pa ni neki mišićni pokreti nisu potpuno isključeni tokom dubokog sna. To znači da emotivni procesi, poput plakanja, mogu nastaviti da se odvijaju čak i bez vaše svesne kontrole.
Plakanje u snu može da utiče na kvalitet odmora i posredno na mentalno blagostanje. Razumevanje uzroka ovog fenomena može da nam pomogne da se bolje nosimo sa svojim emocijama i poboljšamo san.
Plakanje u snu može biti posledica različitih emocionalnih i fizičkih faktora, a poznavanje tih okidača može biti prvi korak ka razumevanju i rešavanju problema. Neki od njih su:
Kada prepoznate određene okidače, važno je da ih prihvatite bez osuđivanja ali i da ih postepeno obrađujete, jer oni odražavaju vaše emocionalno i psihološko stanje.
Zaustavljanje plakanja u snu zahteva sveobuhvatan pristup koji uključuje strategije samopomoći, promenu životnog stila i, ako je potrebno, profesionalnu pomoć. Mali, dosledni koraci mogu vam pomoći da razvijete zdraviji odnos sa sobom, odnosno da bolje razumete svoje emocije. Evo najvažnijih.
Tehnike opuštanja, poput dubokog disanja ili progresivne relaksacije mišića, mogu pomoći da telo i um dođu u stanje smirenosti. Mogu se praktikovati preventivno za smanjenje stresa i napetosti koji dovode do plakanja u snu ili kao način samoumirivanja ako se probudite plačući.
Praktikovanje svesne pažnje, bilo kroz meditaciju, svesno hodanje ili vežbe disanja, može pomoći u umirivanju i smanjenju uznemirenosti.
Stres je neizbežan deo života, ali ako se ne kontroliše, može uticati na kvalitet sna i kompletnog zdravstvenog stanja. Tehnike kotrole stresa mogu pomoći u smanjenju mentalnog opterećenja i uvećanju osećaja mira i zadovoljstva.
Smirujuća rutina pred spavanje može vam pomoći da se osećate opuštenije pre nego što legnete. To može biti topla kupka, slušanje umirujuće muzike, čitanje omiljene knjige ili lagane vežbe istezanja. Bitno je da pronađete ono što vam prija i učinite to delom svoje večernje rutine.
Ako se vi ili neko vama blizak često budite u suzama ili osećate veliku uznemirenost, važno je da potražite savet lekara ili psihologa. Oni mogu postaviti tačnu dijagnozu i predložiti odgovarajuće tretmane ili strategije suočavanja sa problemom. Svaka od ovih strategija predstavlja korak ka većoj ljubavi i saosećanju prema sebi. Razvijajući dublju povezanost sa sobom i razumevajući svoje emocionalne potrebe, možete pronaći utehu, smirenje i imati mirniji san svake noći.