ADHD je razvojni poremećaj funkcije mozga koji se manifestuje simptomima poput poremećaja pažnje, hiperaktivnosti ili impulsivnosti. Različiti tretmani mogu da pomognu u kontroli simptoma, pa je zato značajno biti dobro informisan i o rezultatima novih studija.
ADHD: Simptomi i mogući načini ublažavanja
Osobe sa ADHD-om imaju problem sa samokontrolom i često osećaju anksioznost, depresiju, ostvaruju neuspehe u akademskom okruženju i imaju nisko samopouzdanje. Dosadašnja istraživanja kažu da ovi simptomi mogu biti ublaženi holističkim pristupom, kao što su programi smanjenja stresa zasnovani na svesnosti (mindfulness-based stress reduction) i kognitivna terapija zasnovana na svesnosti (mindfulness-based cognitive therapy). Obe prakse podstiču pacijente da se fokusiraju na sadašnji trenutak sa pronalaženjem svrhe ličnosti i bez osude zbog stanja koje imaju.
Međutim, ove tehnike, koje uključuju meditaciju, često zahtevaju sedenje u određenim položajima. To može biti izazov za osobe sa izraženim simptomima ADHD-a.
ADHD i ispitivanje različitih položaja u meditaciji
Zbog toga je grupa istraživača predvođena dr Ayano Fukuichi iz the Research Organization of Open Innovation and Collaboration, Ritsumeikan University (Graduate School of Psychology, Kansai University) iz Japana, zajedno sa profesorima Takafumi Wakita i Genji Sugamura sa Kansai University ispitivala koliko su različiti položaji za meditaciju udobni za pacijente.
Njihovi rezultati objavljeni su 6. avgusta 2024. u časopisu Japanese Psychological Research.
Veliki izazovi u ovom modelu podrške pacijentima sa ADHD
– Iako su programi svesnosti osmišljeni za pacijente sa ADHD-om, postoje izazovi u vezi sa meditacijom u ovim programima. Da bismo ih prevazišli, istražili smo različite položaje koje mogu da praktikuju osobe sa visokim i niskim tendencijama ADHD-a, kako bi meditirali bez potrebe za nekim drugim posebnim alatima – kaže dr Fukuichi.
U ovoj studiji, učesnici su bili podeljeni u četiri grupe: hiperaktivni/impulsivni, osobe sa poremećajem pažnje i oni bez tendencija ADHD-a. Zatim su zamoljeni da izvode meditaciju sa skeniranjem tela u uspravnim, pogrbljenim, zavaljenim i ležećim položajima, nakon čega su popunjavali upitnik. Da bi procenili reakcije učesnika na različite položaje, istraživači su razvili Skalu ohrabrujućih reakcija u svesnosti (MERS) i Skalu obeshrabrujućih reakcija u svesnosti (MDRS).
Koji položaji su osobama sa ADHD bili teški, a koji lakši
Otkriveno je da je učesnicima sa tendencijama hiperaktivnosti/impulsivnosti meditacija bila teška u pogrbljenom položaju, dok je bila lakša u uspravnim i ležećim položajima. Ovi nalazi sugerišu da bi osobe sa ovim tendencijama trebalo da usvoje uspravan ili ležeći položaj kako bi lakše izvodile meditaciju i održale kontinuitet prakse.
Pored toga, skale MERS i MDRS, razvijene tokom studije, mogu pomoći psihijatrima, psihoterapeutima i drugim zdravstvenim stručnjacima u odabiru najboljih meditativnih intervencija za ljude sa različitim psihološkim profilima i problamima. Takođe, ove skale mogu biti korisne u proceni izvodljivosti i planiranju tokova intervencija.
– Naša studija je prva koja je razvila skalu za procenu lakoće ili težine praktikovanja meditacije zasnovane na svesnosti. Sveukupno, naši rezultati ističu važne faktore koje treba uzeti u obzir kod osoba sa ADHD-om, u cilju poboljšanja kvaliteta njihovog života – zaključuje dr. Fukuichi.
