Jak imunitet štiti telo od prodora bakterija, virusa, gljivica i parazita. Njegov zadatak jeste da na vreme prepozna i uništi „uljeza“. Kada se javi bolest, već je došlo do slabljenja imunskog sistema, zbog čega je bitno da na vreme prepoznamo prve znake slabljenja imuniteta. Neprestani umor ili stomačne tegobe nekada mogu da budu prvi znak predstojeće bolesti.
Imuni sistem sastavljen je od mreže tkiva, ćelija i organa koji svojim dobrim delovanjem sprečavaju prodor virusa ili bakterija u telo. Jak imuni sistem može da nas uspešno zaštiti od mnogih bolesti. U slučaju da je imunitet u bitnoj meri oslabljen i minimalna izloženost delovanju patogena može da uslovi bolest. Ovo su „imunokompromitovani“ pacijenti koji usled neke osnovne bolesti žive sa oslabljenim imunim sistemom.
Stanje može da bude posledica urođenog slabijeg imuniteta, ali i bolesti kao što su karcinom, HIV, hepatitis. Jako oslabljen imunitet nekada se javlja kao reakcija na pojedine medicinske tretmane, ili na stanje kao što je neuhranjenost.
Osobe sa oslabljenim imunim sistemom su u većem riziku od infekcija i ozbiljnih simptoma bolesti. Skloniji su respiratornim infekcijama, upali pluća, virusnim infekcijama. Češće imaju autoimune bolesti, upale, anemiju, grčeve u stomaku, slab apetit, sporije se razvijaju i teže se oporavljaju od bolesti.
Stalni umor, koji se ne povlači ni posle odmora i spavanja, može da bude simptom sindroma hroničnog umora, ali i nagoveštaj buduće bolesti. Umor je reakcija na činjenicu da telo troši previše energije u pokušaju da odbrani telo od napada patogena.
Lekari navode da pojedini maligni tumori oslobađaju proteine – citokine, za koje se veruje da izazivaju umor. Sam tumor može da poveća potrebe tela za energijom, da dovede do disbalansa hormona, slabljenja mišića.
Učestale infekcije mogu da izmore telo, a u slučaju da primetimo da se i posle blagog kontakta sa bolesnom osobom razbolimo, vreme je da proverimo krvnu sliku i utvrdimo u kakvom je stanju naš imuni sistem.
Problemi sa probavom takođe mogu da budu neki od prvih znakova slabljenja imuniteta. Nadutost, proliv, zatvor često su znak prolaznih problema, preobilnog obroka, ali i simptom neravnoteže imunog sistema.
Kada je posle neke bezazlene posekotine potrebno dugo vremena da rana zaceli, mogući krivac je slab imunitet. Kod osoba sa oslabljenim imunskim sistemom rane sporije zarastaju, a oporavak od bolesti može da bude duži nego kod nekog sa dobrim imunim sistemom.
Učestali herpes ili neki kožni problemi su takođe simptom slabljenja imuniteta. Groznica na usni je posledica delovanja virusa herpes simplex tip 1, reč je o veoma zaraznom virusu koji, nakon početne aktivacije, ostaje uspavan u telu. Kada nam izađe groznica na usni, to je obično znak da je došlo do slabljenja imuniteta, jakog stresa ili hormonske neravnoteže.
Koža je organ koji sprečava prodor bakterija, virusa i gljivica u ljudsko telo. Posekotina, ranica ili opekotina mogu da naprave otvor na koži i olakšaju pristup virusima i bakterijama u naše telo.
U slučaju da imamo slabiji imuni sistem, bitno je da se pridržavamo mera koje mogu da nas zaštite od bolesti. Savetuje se vakcinacija u dogovoru sa izabranim lekarom, pojačana higijena, obavezno pranje ruku, nošenje zaštitnih maski.
Upravljanje stresom može da osnaži i psihičko zdravlje i imuni sistem. Bitna je dobra i kvalitetna ishrana sa dosta vitamina i minerala mogu da pripreme telo na borbu sa bakterijama i virusima. Redovan san takođe jača zdravlje. Odraslim osobama se savetuje 7 do 8 sati sna.